Piše: Ivan Karačony
Lovačko društvo ”Srnjak” iz Ivanske ponovno se našlo na meti vandala, a posljednja u nizu šteta pričinjenih na području kojim gospodari jučer je prijavljena policiji. Kako doznajemo od Radoslava Jambrušića, predsjednika Lovačkog društva, šteta je ovog puta procijenjena na nekoliko desetaka tisuća kuna.
”Sustavno uništavanje imovine”
Zašto ovog puta?
Zbog toga što, požalio nam se Jambrušić, vandalizam u njihovom lovištu nije nepoznata pojava.
-Uništene su nam hranilice za visoku divljač, table za obilježavanje lovišta, solišta za visoku divljač te nekoliko visokih čeka, ljestvi i sjedalica na njima… To je samo nastavak smišljenog i sustavnog uništavanja imovine kojem svjedočimo već treću godinu zaredom – kaže predsjednik LD ”Srnjak”.
Šteta premašila 100 tisuća kuna
Dodaje i kako je šteta unazad tih tri godine premašuje 100 tisuća kuna, a svaki put kada otkriju novu devastaciju imovine, popravka se primaju vrijedni članovi društva.
-Organiziramo radnu akciju kako bi sanirali ono što su uništili neki bolesni umovi. Dakle, naši članovi daju svoj materijal, svoju volji i vrijeme kako bi izašli na teren te u svoje slobodno vrijeme popravili uništene čeke, hranilice, table i ostalu potrganu imovinu. Jest da volimo društvo u kojem smo članovi i ulažemo u njega, ali da baš svake godine moramo iz temelja sve podizati i popravljati zbog nekih čudnovatih umova. To je zaista previše – smatra Jambrušić.
”Sumnje uvijek postoje, no slučaj je stvar policije”
Kao i prethodni, ovaj slučaj devastacije imovine uredno je prijavljen policiji. Upitali smo Jambrušića postoje li sumnje o kome bi mogla biti riječ.
-Sumnje uvijek postoje. Unutar društva o tome razgovaramo, no slučaj je stvar policije koja nam je ovog puta obećala pojačani angažman na slučaju. Osobno i kao predsjednik Lovačkog društva ”Srnjak” na tome im unaprijed zahvaljujem. Vjerujem kako će i naši članovi također biti zahvalni kada se otkrije počinitelj i napokon prestane ova tortura – kazao je predsjednik ”Srnjaka”.
Devastacija imovine utječe i na divljač
Šteta je šteta i tu nema razgovora. No, upitali smo Jambrušića za poneki detalj koji se tiče devastacije, a koji bi mogao utjecati na društvo, kao i na divljač – blago jednog lovačkog društva.
-Primjerice, srušene su nam visoke hranilice za jelensku divljač. U njima se nalazi hrana, konkretno kukuruz za nekih 30 dana. Taj sav kukuruz je završio na tlu i divlje svinje ga mogu pojesti u jednoj noći. Nitko od nas ne obilazi hranilice baš svakog dana tako da… Iz toga možete samo zaključiti kako je jelenska divljač nakon toga hranu prisiljena potražiti na nekom drugom mjestu, a vjerojatno je i gladna u tom procesu – priča nam Jambrušić.
”Srnjak” među pet najboljih lovačkih društava
Inače, Jambrušić se lovstvom bavi više od 40 godina i čitavo vrijeme je u Lovačkom društvu ”Srnjak” u Ivanskoj. Kao i svaki lovac, kaže, krenuo je od samog početka, a tijekom svoje bogate lovačke karijere obavljao je funkciju tajnika, predsjednika Nadzornog odbora, a sada je predsjednik LD-a u trećem mandatu. U dva mandata je bio član Izvršnog odbora Županijskog lovačkog saveza i član Povjerenstva za unaprjeđenje lovstva na području BBŽ.
-U ovom trenutku brojimo 80-ak članova i mogu odgovorno reći da je Lovačko društvo ”Srnjak” sigurno među pet najboljih lovačkih društava na području naše županije. Lovište kojim gospodarimo proteže se na 4630 hektara, u njemu imamo dobar fond srneće i jelenske divljači. Koristimo subvenciju Bjelovarsko–bilogorske županije, uredili smo lovačku kuću, prostor za prihvat divljačine, rasijecanje i pohranu, a trenutno uređujemo mjesto za zbrinjavanjem iznutrica u skladu sa svim veterinarskim propisima – kazao je predsjednik LD Srnjaka.
Jedna od najnižih članarina u Hrvatskoj
Upitali smo ga i kakvo je stanje po pitanju turističkog lova, s obzirom na cjelokupnu situaciju s koronakrizom.
– Inače, prakticiramo turističke lovove i uredno nam je svake godine stizala grupa lovaca iz Italije. Tradicija je to bila duga 20-ak godina. No, ljudi lani nisu mogli nikuda. Surađujemo i s jednom varaždinskom tvrtkom koja od nas dugi niz godina otkupljuje sve meso i tako uprihodimo dosta novca. To nam pomaže održati nivo članarine u iznosu od 600 kuna godišnje, što se godinama nije mijenjalo. Dok, primjerice, u nekim lovačkim društvima članarina iznosi više od 2000 kuna godišnje – kazao je Jambrušić.
