Na današnji dan, 22. prosinca, obilježava se obljetnica proglašenja prvog Ustava Republike Hrvatske. Tog je dana 1990. godine u 10 sati u dvorani Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu počela svečana sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća na kojoj je proglašen Ustav.
Cijeli proces započeo je u ljeto iste godine kada je, nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju, Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske na čelu s Franjom Tuđmanom, tada još dijelom SFRJ, donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva.
Prvi Ustav nakon slobodnih izbora
Za izradu tog ustava dr. Franjo Tuđman zadužio je Ustavotvornu komisiju od 212 članova, no većinu posla oko pisanja teksta obavila je manja grupa čiji su članovi bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Ljubomir Valković i Krunoslav Olujić. Ta je grupa na čelu sa Šeksom otišla na dva tjedna u Haludovo, na otoku Krku i tamo pisala Ustav.
U Saboru je toga dana bilo vrlo svečano. Bilo je malo mjesta za sve uzvanike koji su očekivali proglašenje novog hrvatskog Ustava, prvog ustava nakon slobodnih izbora i višestranačja i prvog demokratskog ustava u povijesti Hrvatske, piše Povijest.hr. Budući da je proglašen uoči Božića, taj se ustav naziva još i Božićni Ustav. Izvorni Ustav imao je 142 članka, a mijenjan je 1997., 2000., 2001. i 2013. godine. Povodom te sjednice Sabora izrađena je slika dimenzija 240 x 460 cm slikarice Jadranke Fatur, grupni portret svih prisutnih na sjednici. Danas se ta slika nalazi u Hrvatskom saboru.
Ubrzo nakon donošenja Ustava uslijedila je oružana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija komunističke jugoslavenske vojske, koja je bila praćena brojnim žrtvama i razaranjima, kao i višegodišnja okupacija trećine hrvatske zemlje. (ika)
