Sabor Republike Hrvatske donio je Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska postala neovisna država, 8. listopada 1991. godine u vrijeme žestokih napada JNA i pobunjenih Srba diljem zemlje.
Ta saborska sjednica održana je u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, jer je postojala opasnost od zračnog napada na sabornicu na Trgu sv. Marka. Naime, dan ranije raketirani su Banski dvori, a u napadu je bila oštećena i sama sabornica.
Moratorij od tri mjeseca
Sabor je još 25. lipnja bio donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske (zato se taj dan slavi kao Dan državnosti). Međutim, na te je odluke 7. srpnja prihvaćen tromjesečni moratorij posredovanjem Europske zajednice, tzv. Brijunskom deklaracijom. Kad su istekla tri mjeseca više nije bilo potrebe za odgađanjem proglašenja neovisnosti, pa je ona i proglašena.
Izglasano i 15 zakona
Sabor je time odrekao legitimitet svim tijelima dotadašnje SFRJ, i odrekao valjanost svim pravnim aktima bilo kojih tijela koja su nastupala u ime bivše federacije ustvrdivši da ona kao takva više ne postoji. Sjednicu je vodio prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan, a odluku o razdruživanju pročitao je zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks. Na istoj saborskoj sjednici izglasano je još 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Neradni dan
Osmi listopada u Hrvatskoj je neradni dan, a slavi se od 2001. godine kada je uveden na inicijativu HSLS-ovca Ive Škrabale. Istodobno tadašnja vlada je promijenila datum obilježavanja Dana državnosti s 30. svibnja na 25. lipnja što je dovelo do opće zbrke s datumima. Valja napomenuti i da je sadašnji Dan neovisnosti u najmanju ruku dvojben jer je tog dana samo potvrđena odluka donesena 25. lipnja.
