Na današnji dan: Preminuo je dr. Ante Starčević, Otac Domovine

Dr. Ante Starčević, utemeljitelj Stranke prava i jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti umro je 28. veljače 1896. godine u zgradi koja danas nosi naziv Starčevićev dom i nalazi se u blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora.

Inače, Starčević se rodio u Velikom Žitniku kod Gospića, 23. svibnja 1823. godine. Bio je hrvatski političar, publicist, filozof i književnik.  Osim politikom, bavio se poviješću, filologijom, književnom kritikom, filozofijom, pisanjem pjesama, dramom, političkom satirom (Pisma Magjarolacah) i prevoditeljstvom.

Još za života nazvan je – kao politički vođa i glavni ideolog hrvatskog nacionalizma – Ocem Domovine.

Tu su zgradu izgradili pravaši 1894./1895. godine prema projektu arhitekata Lea Hönigsberga i Julia Deutscha i specijalno su namijenili jedan stan u njoj za svog osnivača Antu Starčevića, iako on baš nije bio oduševljen tom idejom.

Naime, Starčević je cijelog svog političkog djelovanja bio asket. Nije želio benificije niti nagrade. Mnogi njegovi suvremenici smatrali su ga isključivim (Strossmayer, mladi Radić…) upravo zbog njegovog odbijanja da se povine službenim ili neslužbenim političkim previranjima.

Iako je u svom političkom djelovanju prošao put od austrofila do žestokog protivnika Habsurgovaca te pogotovo Mađara, uvijek ga je vodila jedna misao – hrvatski narod mora sam odlučivati o svojoj sudbini.

Starčević je politički intenzivno djelovao 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeća, ali se gorko razočarao u hrvatsku nagodbenjašku politiku te se s vremenom povukao iz političkog života.

Ipak ostao je moralna vertikala nadolazećih mladih snaga, budućih političara, koji su ga i prozvali Ocem domovine. Posljednje godine života proveo je u spomenutom stanu osamljen i okružen knjigama, podsjeća Povijest.hr. Posjetitelje je primao rijetko, a poklone ili novčane donacije redovito je odbijao.

Ante Starčević umro je u 73. godini života. Pokopan je uz crkvu sv. Mirka u Šestinama. To je učinjeno prema njegovoj volji, jer nije želio biti pokopan na Mirogoju, nego na seljačkom, narodnom groblju. Iako je želio skromni sprovod na posljednji ispraćaj došlo mu je više od 30 tisuća ljudi.

Na kraju citirati ćemo Oca domovine; ”Narod koji uvijek traži zaštitnika nije vredan slobode”. (ika)