Ovih dana, točnije 6. studenog, najvažnija hrvatska slikarica 20. stoljeća Nasta Rojc, imala je obljetnicu rođenja, ali i obljetnicu svoje smrti.
Naime, velika likovna umjetnica rođena je 6. studenog 1883. godine rođena u Bjelovaru. Riječ je o vrhunskoj slikarici i izuzetnoj ženi koja je pomicala granice u svim područjima života. Tako je 1928. godine bila inicijatorica osnutka Kluba likovnih umjetnica, a svojevremeno je naslikala i autoportret odjevena u mušku odjeću.
Strahovit talent
Što se biografije tiče, Nasta Rojc rođena je u imućnoj obitelji čija je glava kuće, otac Milan, bio poznat i utjecajan čovjek, odvjetnik, političar, publicist… iako je imao drugačije planove za svoju kćer, ispalo je potpuno drugačije. Nasta je počela pohađati privatnu slikarsku školu kod Otona Ivekovića u Zagrebu, nakon čega se preselila u Beč i München gdje je nastavila razvijati svoje slikarske vještine. Po povratku u Zagreb, ponovno radi u Ivekovićevu ateljeu.
Od 1918. godine godine u njenom slikarstvu prevladavaju portreti, a do tada je uglavnom slikala prirodu. Isidor Kršnjavi, njen suvremenik i poznati hrvatski slikar, smatrao je da Nasta ima strahovit talent te da ju se nepravedno zanemaruje. Pokazat će se kasnije kako je itekako bio u pravu.
Uspio je nabaviti njenu sliku “Autoportret s puškom” za galeriju Društva umjetnosti 1911. godine. Zajedničkom inicijativom Naste i Line crnčić Vivant u Zagrebu je 1920. godine osnovan Klub likovnih umjetnica u kojem je Nasta bila među najaktivnijim članicama. Tijekom 1923. godine otputovala je u Englesku i Škotsku ne bi li potražila zdravlje za svoju tešku bolest.
Vratila se nakon dvije godine boljeg zdravlja i s mnoštvom slika engleskih krajolika. Uz to što je naslikala prvi autoportret odjevena u mušku odjeću, Rojc je svojevremeno je naslikala i nešto posve moderno za ono doba–automobil. Radi se o slici ”Naš auto u Škotskoj” iz 1925. godine koja je najvjerojatnije nastala inspirirana događajima u Velikoj Britaniji.
Marginalizacija Nastine umjetnosti
Svojevremeno je roditeljima poslala pismo u kojem je opisala situaciju u Velikoj Britaniji što se tiče prava žena. Tijekom 1910. udala se za Branka Šenou, premda je cijeli je život gajila osjećaje prema istom spolu pa je tako otvorena govorila i o svojoj homoseksualnoj vezi. Upravo je ta činjenica uvelike odmogla, odnosno pomogla u marginaliziranju njene umjetnosti. Umrla u Zagrebu 6. studenog 1964. godine, na isti datum kada je i rođena.
Bjelovarska heroina umrla je posve svoja, a kako je svojevremeno napisala jedna cijenjena novinarka, to je daleko više od onog što mnogima ostaje u posljednjim satima.
Njezina djela danas su izuzetno cijenjena. Od poznatijih su;Žena spaja kontinente, Pura, Livada, Mrtva priroda s maskama, Muški akt s mačetom, Putnik, Portret kolegice iz Beča, Ilica, Portret Matice Lavić–Bazala, Tri konja, Autoportret s konjem, Dama sa šeširom, Autoportret u lovačkom odijelu, Zima s gavranima, Morski pejzaž… U bjelovarskom Gradskom muzeju postoji galerija Naste Rojc, a naziv jedne ulice dijeli zajedno s ocem Milanom. (BJLive)
