Pandemija izazvana covidom ukazala je na mentalno zdravlje kao na globalni javnozdravstveni izazov. Porast poremećaja mentalnog zdravlja je oko 20 posto. To je za očekivati kada zajednice prolaze kroz katastrofe, kakvom se pandemija pokazala.
No, problem je kada zajednica ne raspolaže resursima psihološke potpore koja je u pandemiji rapidno rasla, a posljedice se osjećaju i sada, donosi Portal zdravlje.
U Hrvatskoj samo 45 dječjih psihijatara
Brojne su skupine ranjive, ali dok su se djecom do 10 godina roditelji kroz online nastavu uglavnom bavili, kriza je pogodila adolescentsku i studentsku populaciju. Pogodila je žrtve obiteljskog nasilja, pogodila je i zdravstvene radnike koji su se našli u dosad neviđenim situacijama.
– U Zagrebu je više od 200 psihijatara u bolnicama, a samo 15 izvan bolnica. Ljudi će se još uvijek radije odlučiti potražiti pomoć u izvanbolničkoj zaštiti i tu im je treba osigurati, rekla je prim. dr. Jukić Kušan i upozorila;
-Naša najveća psihijatrijska bolnica puna je djece od 10 do 14 godina i nema ih se više gdje smještati pa tome sada služe i hodnici. Riječ je o depresivnoj i suicidalnoj djeci. Mladi ljudi traže pomoć. I dosta se odgođenih susreta licem u lice prebacilo online. No, u cijeloj zemlji imamo 45 dječjih psihijatara. Prosjek EU je 45 psihijatara na milijun – iznijela je prim. dr. Jukić Kušan.
Sudar s realnošću
Kad zajednice prolaze kroz katastrofe kakva je bila pandemija, prve su reakcije takve da negiraju težinu situacije. Dok se događalo u Italiji i Wuhanu nismo uspjeli shvatiti što nas čeka. Pa čak ni u počecima naše pandemije.
Druga reakcija je kad smo se kod nas počeli solidarizirati, postajati nesebični, ponašati se herojski. Na koncu, objašnjava prim. dr. Jukić Kušan, iza svega raste tjeskoba, depresija, rizična ovisnička ponašanja, konzumacija droga.
U Zagrebu je po otpadnim vodama ustanovljeno da prednjači po količini THC-a iz kanabisa, posebno vikendima. Uz pandemiju, potres u Petrinji i Zagrebu dodali su težinu zbivanjima. Ta treća faza je sudar s realnošću kad imamo povećane depresivne poremećaje, komplicirano žalovanje, u disfunkcionalnim obiteljima raste stres i nasilje, opća ljutnja, poremećaji spavanja.
Alarmantno stanje
Na drugoj je strani psihološka otpornost i kako se pokazalo ona je kod mlađih znatno niža od osoba srednje i treće životne dobi.
Posebno osjetljivim skupinama pokazale su se osobe s ranijim mentalnim poremećajima. Na udaru su također djeca i mladi, i zdravstveni radnici. Psihološku pomoć povećano su tražile i žene, piše Portal zdravlje. Prema podacima Službe za mentalno zdravlje NZJZ-a na uzorku od 1045 djece i mladih do 25 godina, 30 posto je zabilježeno povećanje depresivnih, a 50 posto anksioznih poremećaja.
Ono što posebno brine je u 2022. godini porast depresije i suicidalnosti te samoozljeđivanja u nižim dobnim skupinama od 10-14 godina. Prim.dr. Jukić Kušan stanje u mlađim skupinama nazvala je alarmantnim.
Organizacija službi za mentalno zdravlje znatno se promijenila, uveden je hitni telefon psihološke pomoći pa se čak i neki grupni radovi odvijaju online.
Potrebe za mentalnim servisima u zajednici rastu
Nagli pad psihijatrijske zaštite u pandemiji sada se itekako osjeća. U samoj pandemiji osobito su psihijatrijski kapaciteti prenamijenjeni za covid bolesnike i njihov je rad prorijeđen i zbog manjka posjeta. Ali, potrebe se nisu smanjile, naprotiv rasle su.
I danas se videopozivi puno koriste, ali ne nadomještaju u potpunosti narasle potrebe. Manje su primjereni za osobe starije dobi, uz to ni odjeli ne raspolažu potrebnom i dostatnom informatičkom opremom.
Hrvatska u tome nije izuzetak, u nekim je zemljama otkazano i do 70 posto zakazanih pregleda.
U Nizozemskoj, zemlji koja je primjer dobre psihijatrije u zajednici, čak 80 posto korisnika nije imalo svakodnevni pristup, a 60 posto korisnika servisa za mentalno zdravlje navelo je potpuni ili djelomični izostanak usluga.
Vratiti osjećaj sigurnosti
Na Klinici za psihijatriju Vrapče programi dnevnih bolnica u potpunosti su digitalizirani. Dok su usluge dnevnih bolnica u ukupnom proračunu prije pandemije sudjelovale s 12 posto, u 2022. godini one su narasle do 40 posto udjela.
– Psihološka prva pomoć, mobilnim timovima, otvorenim telefonima, podrškom čovjeka čovjeku, u tako teškim katastrofama analogna je po važnosti hitnoj medicinskoj pomoći, kaže prim. dr. Jukić Kušan.
Kao članovi obitelji i roditelji trebamo pomoći okolini u osjećaju sigurnosti, smirenosti, osjećaju povezanosti i nade. Kao profesionalci smo usmjereni i na pojedinca i na zajednicu.
Sasvim je jasno da se potrebe mentalnog zdravlja moraju tretirati kao ključni odgovor i važan faktor oporavka od svih posljedica pandemije, zaključuje prim. dr. Jukić Kušan.
