Nakon nagrade za najbolju zbirku pjesama, Grada Bjelovar utvrdio je i nagradu ”Željko Sabol” u kategoriji za najbolji likovni rad 2025. godine, a sve radi davanja počasti i priznanja hrvatskom književniku Željku Sabolu, rođenom Bjelovarčaninu.
Gradski muzej Bjelovar je organizator i provoditelj za likovnu umjetnost, a nagrada za samostalnu izložbu likovnog umjetnika, kustosku koncepciju izložbe, autorsku knjigu iz područja likovne umjetnosti na hrvatskom jeziku dodjeljivat će se svake druge godine, počevši od 2025. godine.
Djela moraju biti na hrvatskom jeziku
– Svrha Nagrade je promicanje likovne umjetnost te poticanje razvoja autora i njihovih djela. Prijedlog za nagradu mogu davati ustanove, trgovačka društva i druge zainteresirane organizacije i institucije, strukovne udruge, građani i njihova udruženja te kulturni stvaraoci i djelatnici pojedinačno. Za nagradu se mogu natjecati autori koji su državljani Republike Hrvatske i autori izvan granica Republike Hrvatske, s djelima pisanim na hrvatskom jeziku.
Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a više informacija o prijavi možete pronaći OVDJE.
Inače, laureat dobiva posebno priznanje u obliku plakete i novčanu nagradu u iznosu od 1500 eura neto.
Svečanost dodjele Nagrade održat će se uz obljetnicu rođenja pjesnika Željka Sabola 28. studenog.
”Prvi kulturnjak koji se slomio u svojoj unutarnjoj borbi s nametnutim ratom”
Inače, Sabol je rođen u Bjelovaru 28. studenog 1941. godine, a umro je u Zagrebu 5. rujna 1991. godine u jeku najtežih borbi hrvatskog naroda za slobodu. Sabol je, nagrižen ozbiljnom bolešću i jer nije mogao podnijeti velikosrpsku agresiju na voljenu mu Hrvatsku, izvršio je samoubojstvo i time postao prvi kulturnjak koji se slomio u svojoj unutarnjoj borbi s nametnutim ratom.
Sabol je bio jedan od utemeljitelja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru, član Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra PEN-a. Sabol je jedan od najistaknutijih Bjelovarčana, pjesnik koji je izrazito intelektualnog, racionalnog tona, ljubavi, samoće i smrti, autor pet zbirki pjesama, dok je šesta izašla nakon njegove smrti). Uvršten je u brojne pjesničke antologije, a njegove su pjesme prevedene na mnoge strane jezike.
Rođen za književnost
O njegovu značaju za hrvatsku književnost dovoljno govori činjenica da je povodom 70. godišnjice rođenja i i 20 godišnjice njegove smrti u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu, u studenom 2011. godine, na republičkoj razini održan književno–znanstveni kolokvij na kojemu su svojim izlaganjima sudjelovali Arsen Dedić, akademik Ante Stamać, Davor Šalat i Mladen Medar. Upravo je na tom događaju vrlo precizno valoriziran značaj Željka Sabola, jednog iz plejade hrvatskih pjesnika tzv. ”razlogovskog” naraštaja i likovnih kritičara.
Arsen Dedić, Gabi Novak, Vice Vukov, Tereza Kesovija, Mišo Kovač…
-Vrlo mali broj ljudi zna da je Sabol jedan od najcjenjenijih pjesnika koji je napisao više od dvije stotine tekstova za melodije hrvatske estrade, ali su one uglavnom znane samo po imenu njihovih interpreta; Gabi Novak (“Pusti me da spavam” prva uglazbljena Sabolova pjesma koju je uglazbio Arsen Dedić, kao i pjesmu “Djevojka za jedan dan”), Vice Vukova, Tereze Kesovije (“Stare ljubavi”, “Prijatelji stari gdje ste” i druge), Miše Kovača (na primjer “Ostala si uvijek ista”), Franju Lasića (“Volim te budalo mala” i “Zagrljeni”) te za brojne druge poznate hrvatske izvođače…
Potresen agresijom na Hrvatsku
I doista, dovoljno je spomenuti njegovu tada kultnu a danas antologijsku pjesmu o Hrvatskoj “Kad izgovorim tvoje ime”, koju je napisao kao jedan od istaknutih sudionika “hrvatskog proljeća” 1971. godine zbog koje je pokrenut i sudski proces. Iako oslobođen, odlazi šikaniran i prešućivan u Zagreb gdje nakon izvjesnog vremena ipak dobiva posao umjetničkog voditelja Galerije “Forum”, a zatim, još za Krležina života, zapošljava se u Leksikografskom zavodu i to u uredništvu Likovne enciklopedije. Upečatljiva uglazbljena pjesma “Imala sam kuću, imala sam dom”, zadnja je koju je napisao 1991.godine uoči samovoljne smrti, nagrižen ozbiljnom bolešću i potresen agresijom na Hrvatsku. Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u obiteljskoj grobnici, uz oca i majku. (ika)
