Prema podacima HZMO-a, krajem listopada mogućnost rada na pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine koristio je 33.061 umirovljenik, njihov broj je u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih umirovljenika – 21.505.
Usporedbe radi, 2022. godine radile su oko 23 tisuće korisnika mirovine, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Najčešće rade u trgovinama
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijede prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.
Najviše zaposlenih umirovljenika je u Zagrebu – 9508, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3636 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka, dok u u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji radi oko 2300 umirovljenika.
Inače, što se tiče omjera zaposlenih i broja umirovljenika, najnepovoljniji odnos ima Sisačko-moslavačka županija, gdje na jednog umirovljenika dolazi svega 1,04 radnika. Ostale županije s niskim omjerom radnika i umirovljenika su Požeško-slavonska (1,12), Karlovačka (1,15), Vukovarsko-srijemska (1,17) i Virovitičko-podravska (1,17). Bjelovarsko-bilogorska ima omjer od 1,18.
Rad od 70. godine
U HZMO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.
To znači da se mirovina može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina, do svoje 70. godine.
Prosječna prijevremena starosna mirovina 572.11 eura
Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja je i 6901 korisnik prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada, pa su im mirovine niže za 9.6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina. Unatoč tome broj korisnika prijevremene mirovine raste.
Podaci HZMO-a pokazuju da su ove godine do listopada 5032 osobe ostvarile mogućnost prijevremenog umirovljenja. Ukupno je sada 212.669 korisnika prijevremene mirovine koji u prosjeku imaju više staža od korisnika pune starosne mirovine, ali i oko 55 eura nižu mirovinu od prosječne starosne.
Prosječna starosna mirovina 627 eura
Prosječna svota prijevremene starosne mirovine za listopad iznosila je 572.11 eura, dok je prosječna starosna mirovina bila 627.92 eura.
Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2030. godine izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce. Za žene još uvijek traje prijelazno razdoblje koje se svake godine povećava za tri mjeseca, pa će iduće godine uvjet za prijevremenu mirovinu za njih biti 58 godina i devet mjeseci te 33 godine i devet mjeseci staža.
Statistika HZMO-a pokazuje da građani to pravo u prosjeku ne iskorištavaju odmah po stjecanju uvjeta, već koju godinu dana kasnije. (ika)
