NASA-in rover Perseverance večeras je nakon sedam mjeseci putovanja i 468 milijuna pređenih kilometara sletio na površinu Marsa. Odmah je poslao i prve fotografije.
NASA će kasnije objaviti i video snimku slijetanja.
Radi se o najambicioznijoj i tehnološki najsofisticiranijoj misiji na Mars koja bi mogla ponuditi konačne odgovore na pitanje je li na Marsu ikada bilo života.
Najnaprednije vozilo koje smo poslali na drugu planetu
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.
Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali su i povikali od sreće kad su radiosignali potvrdili slijetanje u 21:58 sati po srednjoeuropskom vremenu, piše Index.hr.
“To je stvarno početak nove ere”, rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web-prijenosa događaja.
Rizično slijetanje
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12 tisuća milja na sat morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji se treba odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego što se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Proces spuštanja i slijetanja inženjeri NASA-e su u šali nazvali “sedam minuta užasa”, a riječ je o najsloženijem i najizazovnijem podvigu robotiziranih svemirskih letova.
Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je, smatraju znanstvenici, možda bilo života.
Potraga za mikrobiološkim životom
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Perseverance ima društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.
