Znate li na čemu je napravljen najstariji poznati prikaz Grada Bjelovara i to ubrzo nakon što je carica Marija Terezija donijela odluku da ga se proglasi gradom, davne 1756. godine.
Ne, nije riječ o nekoj slici, već o dva pečatnjaka stara otkako je i grada, a danas se pomno čuvaju u zbirci bjelovarskog Gradskog muzeja.
-Povijesna vrijednost dva pečatnjaka se krije u činjenici da se na njima može jasno vidjeti kako je nekada izgledala stara utvrda grada u cijelosti–kazala je Antonija Ravenšćak, kustosica Gradskog muzeja.
Vrijedni pečatnjaci
Pečatnjaci su se upotrebljavali od najstarijih vremena kako bi se potvrdila vjerodostojnost neke isprave, povelje i sl. U srednjem vijeku, zbog ograničene pismenosti, često su služili umjesto osobnoga potpisa, a rabili su se i za čuvanje tajnosti sadržaja određenih dokumenata, pisama i pošiljaka.
Dva vrijedna bjelovarska pečatnjaka vjerojatno su služila za potvrdu vjerodostojnosti dokumenata te zahvaljujući svojoj očuvanosti danas su dokaz postojanosti Grada Bjelovara u 18. stoljeću.
Štit nadvišen krunom
Vjeruje se kako su pečatnjaci nastali nakon što jer carica Marija Terezija 23. veljače 1771. godine donijela odluku da se Bjelovaru dodjeli status povlaštenog grada, vojnog komuniteta.
Na jednom od pečatnjaka stoji natpis ”Der K.K. Militar Komunitaet Bellovar Insigel (nakon 1771.)”.
U pečatnom polju je štit nadvišen krunom, a iznad toga carski dvoglavi orao s carskom krunom. Uz štit sa svake strane stoji po jedan oklopnik s helebardom u ruci, a na štitu je prikazan čardak. Pečatnjak ”Der Privilegirten Millitar Komunitaet Bellovar Insiegel (nakon 1771.)” skoro je pa identičan prvom pečatnjaku samo je razlika u nazivu u kojem je dodana riječ “Privilegirten” i u materijalu iz kojega je izrađen. (eš)
