Poljoprivrednik kojem divljač uništi usjev ili nasad morat će, želi li ostvariti naknadu štete, dokazati da je pravodobno poduzeo razumne mjere kako bi svoju imovinu zaštitio.
To propisuje konačni prijedlog izmjena Zakona o lovstvu, koji je Vlada 9. listopada uputila u drugo saborsko čitanje.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) protivi se takvom rješenju i tvrdi da Ministarstvo poljoprivrede nije prihvatilo prijedloge koje je Komora pripremila radi drukčijeg uređenja zaštite poljoprivrednika i naknade šteta.
– Poljoprivrednici će trpjeti štetu, a morat će dokazivati da su je pokušali spriječiti – upozorio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.
Teret dokazivanja na oštećeniku
Obveza vlasnika da poduzima mjere kako bi zaštitio svoju imovinu od divljači postoji i u sadašnjem Zakonu o lovstvu.
Konačnim prijedlogom, međutim, dodatno se propisuje da je teret dokazivanja pravodobnog poduzimanja tih mjera na oštećeniku.
Među mogućim mjerama navode se ograđivanje dobara, ciljano čuvanje i istjerivanje divljači, agrotehničke mjere te uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava.
Ako oštećenik pravodobno ne poduzme razumne mjere zaštite ili ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera za sprječavanje štete, prema prijedlogu nema pravo na naknadu cjelokupne štete koju prouzroči divljač.
Vlada u obrazloženju tvrdi da se time odgovornost za štetu ne prenosi na poljoprivrednika. Navodi da lovoovlaštenik i dalje odgovara za štetu, ali da je oštećenik dužan dokazati vlastite postupke kojima ju je pokušao spriječiti.
Štetu treba prijaviti u roku od sedam dana
Konačni prijedlog detaljnije uređuje i postupak ostvarivanja naknade.
Oštećenik mora štetu prijaviti lovoovlašteniku najkasnije u roku od sedam dana od dana kada ju je uočio, a lovoovlaštenik mora odgovoriti u sljedećih sedam dana.
Ako sporazum o naknadi ne bude postignut, oštećenik se može obratiti nadležnom županijskom tijelu i zatražiti procjenu štete.
Zahtjev mora sadržavati i podatke o poduzetim mjerama zaštite.
