Novi trend: Mađari sve češće kupovinu obavljaju u Hrvatskoj

Foto: Joshua Rawson-Harris/Unsplash. Ilustracija za Bjelovar.live

Kupci iz Mađarske sve češće dolaze u trgovine u hrvatskom pograničnom području, osobito u Baranji, gdje najviše kupuju meso, mesne prerađevine, sireve, cigarete i razne prehrambene proizvode, piše Glas Slavonije.

Prema riječima stanovnika Belog Manastira, posljednjih mjeseci u trgovinama je sve više mađarskih kupaca, a pojedini trgovci svoje planove i kalkulacije sve više prilagođavaju upravo toj potražnji. Sugovornici iz trgovina, ali i građani, navode kako Mađari uglavnom kupuju veće količine robe, osobito krajem tjedna.

Traži se svinjetina, sirevi, slatkiši, cigarete…

U trgovinama najčešće traže veće komade svinjskog mesa, poput vratine, buta, plećke i slanine, a uz to kupuju i sireve, slatkiše, gotova jela te duhanske proizvode. U Belom Manastiru zabilježeni su i slučajevi kupnje većih količina cigareta, pri čemu pojedini kupci na blagajnama ostavljaju i stotine eura.

Jedan od glavnih razloga za takvu kupnju su razlike u cijenama. Sugovornici iz trgovina navode da je svinjetina u hrvatskim trgovačkim lancima i do 30 posto jeftinija nego u Mađarskoj, dok su neke vrste sireva u Hrvatskoj i do pet eura jeftinije.

Trend se preokrenuo: Sada Mađari dolaze u Hrvatsku

Promjena smjera kupovine posebno je vidljiva u odnosu na ranija razdoblja. Prije Domovinskog rata, tijekom rata i neko vrijeme nakon njega, stanovnici Hrvatske često su odlazili u kupnju u Mađarsku. Posljednjih godina taj se trend preokrenuo, pa su mađarski kupci sve prisutniji u hrvatskim trgovinama.

Hrvati su 2022. godine u većem broju odlazili u Mađarsku po gorivo, no taj je trend oslabio nakon što je kupnja goriva po povlaštenim cijenama za strance najprije ograničena, a zatim i ukinuta.

Iako se u Mađarsku i dalje povremeno odlazi po pojedine proizvode, takve kupnje više nisu ni približno masovne kao nekad.

Ograničene količine, samo za vlastite potrebe

Na stranicama Europske komisije navodi se da unutar Europske unije postoji sloboda kretanja robe, ali i određena ograničenja za prijenos pojedinih proizvoda iz jedne države članice u drugu.

Kada je riječ o robi za osobnu potrošnju, dopušten je prijenos mesa i mliječnih proizvoda, kao i voća, povrća i rezanog cvijeća, uz određene uvjete.

Za duhanske i alkoholne proizvode vrijede pravila prema kojima roba mora biti namijenjena vlastitoj potrošnji, a ne daljnjoj prodaji.

Ovo su propisane mjere

Države članice mogu odrediti vlastite orijentacijske količine, ali ne ispod razina definiranih na razini EU-a. Među tim količinama su 800 cigareta, jedan kilogram duhana, 10 litara jakih alkoholnih pića, 20 litara pojačanog vina, 90 litara vina i 110 litara piva.

Kada je riječ o gorivu, u ovom trenutku nema naznaka jačeg “benzinskog turizma” iz Mađarske prema Hrvatskoj na području Belog Manastira. Cijene goriva u dvije zemlje razlikuju se ovisno o lokaciji i vrsti benzinske postaje, a u Mađarskoj se mijenjaju dvaput tjedno.

Sugovornici iz pograničnog područja kažu da mađarski kupci u Hrvatsku ne dolaze samo zbog kupnje, nego često nakon obilaska trgovina odlaze i na ručak u lokalne restorane. To pokazuje da su prekogranične kupnje i dalje važan dio svakodnevice uz granicu, ali s bitno drukčijim smjerom nego prije. (ika/GS)