Još nas samo tri dana dijele od zamjene kuna eurima. Boris Vujčić, guverner HNB-a, u emisiji Otvoreno rekao je da euro znači da će kamatne stope rasti, ali manje nego što bi rasle da ne ulazimo u eurozonu.
“Ako usporedimo kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sa zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu – Mađarska, Češka, Poljska – tamo su kamatne stope značajno porasle, nalaze se između 7 i 11 posto, dok su u RH 3.5 posto”, rekao je.
“Brojni benefiti ulaska u eurozonu”
Ministar financija Marko Primorac rekao je da su brojni benefiti ulaska u eurozonu.
– Ulaskom u eurozonu doći će do eliminacije valutnih rizika. Bitno je naglasiti da je većina našeg javnog duga, preko 70 posto, bila denominirana u euro. Prihvaćanjem eura taj valutni rizik bit će otklonjen. Kreditni rizik, svi instrumenti zaduživanja bit će niži i to će se posljedično odraziti i na troškove zaduživanja svih subjekata u državi – istaknuo je.
Ribić: Eurozona – jedna od najnesigurnijih stvari
Sindikalist Vilim Ribić rekao je kako je ponosan što je građanin Europe jer je to zajednica naroda koja je na najvišem civilizacijskom nivou na ovom planetu.
– Ako je nešto najbolje, ne znači da je savršeno. Nakon ulaska u EU imao sam priliku i čast da budem član europskog gospodarskog socijalnog vijeća i radeći u tom tijelu uočio sam koliko puno stvari nije završeno i koliko je puno stvari na staklenim nogama. Jedna od najnesigurnijih stvari je eurozona. To je poluizgrađena kuća koja nema izgrađene institucije za pomoć državama kada upadnu u krizu – rekao je.
– Eurozona ovakva kakva je, bez osiguranja bankarskih depozita, bez većeg proračuna, bez političke unije, bez fiskalne i kapitalne unije… Svi ti elementi nedostaju da bi EU mogla uskočiti zemljama kada upadnu u krizu. U vrijeme financijske krize od 2008. do 2015. najbolje se vidjelo na primjerima Finske, koja je imala probleme s izvozom, Irske, Grčke, Portugala, Španjolske – EK i EU nije bilo nigdje kada su se navedene zemlje suočavale sa zastrašujućim padom zapošljavanja – istaknuo je.
Ministar Primorac rekao je da se ne bi složio da EU ne pruža mehanizam za zaštitu država u poteškoćama.
– Hrvatska će uskoro postati članica europskog stabilizacijskog mehanizma koji pruža dodatnu financijsku pomoć i mogućnost povoljnog financiranja za države koje se nađu u poteškoćama. Iz toga su se financirale i navedene države, među njima i Grčka – kazao je.
“Maloprodajni lanci i veliki trgovački centri spremni”
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, rekla je kako se veliki maloprodajni lanci i veliki trgovački centri više od godinu dana pripremaju za uvođenje eura i da su spremni.
– Oni su kontinuirano provodili edukacije zaposlenika, prilagođavali softversku podlogu kako bi mogli što je moguće prije i ažurnije provoditi konverziju na blagajničkom mjestu. Oni su spremni i neće biti problema. Što se tiče manjih i srednjih obrtnika, postoje objektivne okolnosti u sljedećih nekoliko dana koje će se tolerirati dok se stvari ne uhodaju. To znači da će u prvih par dana moći vraćati i kune – rekla je istaknuvši da su svi spremni i da ne očekuju nikakve dramatične situacije
Mijenjanje kuna u eure
Guverner Vujčić rekao je da će građani moći cijelu 2023. godinu mijenjati kune u eure u financijskim institucijama, a nakon toga u HNB-u.
– Novčanice ćete moći mijenjati zauvijek, a kovanice samo sljedeće tri godine – rekao je.
Na pitanje što će biti s kunama, rekao je kako je to bio veliki logistički problem, prenosi Index.
– Mi skupljamo kovanice i imat ćemo oko 1.1 milijardu kovanica, što je težina 124 zagrebačka tramvaja. Morali smo pronaći mjesto gdje ćemo ih pohraniti jer ne postoji sef u koji se može pospremiti 124 zagrebačka tramvaja, pa smo u dogovoru s vojskom izgradili objekt na području vojarne gdje će se čuvati te kovanice tri godine, a onda ćemo ih prodati kao sirovinu – rekao je Vujčić.
Što ako se raspadne eurozona?
Na pitanje voditelja što ako se raspadne eurozona i Nijemci odluče vratiti marku, Vujčić je rekao:
– Tada će Hrvatska odlučiti što će napraviti. Ili ćemo kupovati nove novčanice ili će nešto biti s ovima. Postoje različiti scenariji, ali sasvim sigurno ne pristupamo danas u eurozonu razmišljajući o tome kako ćemo izaći”, rekao je guverner Vujčić. “Dobro je za Hrvatsku da ulazi u eurozonu jer da ne ulazimo sada, bilo bi nam teže i u ovoj krizi i u svim budućim krizama – istaknuo je.
Weber je dodala da je ulazak u eurozonu za hrvatsko gospodarstvo jedna od najboljih vijesti.
– Poboljšat će nam se konkurentnost. A kad se tu još doda ulazak u Schengen, gdje će protok roba i ljudi biti lakši i brži, onda govorimo o dva trenutka u povijesti naše države koja su ekstremno važna za poboljšanje hrvatskog gospodarstva – rekla je.
Ribić: Trebamo raspravljati i o rizicima
– Mene zabrinjava da akteri naše politike i čelnici ljudi financijskog sektora nude bajkovitu sliku, a toliko je zabrinjavajućih elemenata. Ne tvrdim da će to baš tako ispasti, moguće da bude i dobro, ali brine me što ne raspravljamo o stvarnim rizicima, nego nudimo optimističnu sliku. Kad smo ulazili u EU, nismo se pripremili kao zemlja, nismo odgovorili na liberalizaciju tržišta radne snage i izgubili smo 400 tisuća ljudi – rekao je Ribić i sugerirao da se pozabavimo i rizicima jer je ovo epohalna odluka, kako je rekao.
