Od 1. siječnja nove godine mijenjaju se mnogi zakoni koji će znatno utjecati na kvalitetu života građana, od dizanja minimalne plaće, uvođenja poreza na nekretnine, naplaćivanja vrećica za voće i povrće u trgovinama. Izdvojili smo neke od najvažnijih zakona čiju će promjenu od 1. siječnja osjetiti najveći broj građana.
Hrvatski sabor 14. prosinca izglasao je izmjene šest poreznih zakona, koji na snagu stupaju 1. siječnja. Za građane je vjerojatno najvažnije uvođenje poreza ne nekretnine koje nisu korištene za stalno stanovanje ili dugoročni najam. Prema novom zakonu stope se kreću od 0,6 i 8 eura po četvornom metru, a o visini će odlučiti same lokalne samouprave.
Porez na nekretnine plaćati će vlasnici onih nekretnina koje su u kratkoročnom najmu te nekretnina koje su prazne, odnosno koje se ne koriste. To znači da vlasnik nekretnine koji u istoj živi ili je iznajmljuje u dugoročni najam porez neće plaćati. Dugoročni najam podrazumijeva razdoblje od minimalno deset mjeseci. Obveza plaćanja poreza jednako se odnosi na domaće i strane fizičke i pravne osobe. Prihodi od ovog poreza bit će podijeljeni tako da 80 posto pripada lokalnim jedinicama, dok 20 posto ide u državni proračun.
Povećava se naknada za nezaposlene
Od 1. siječnja povećava se osobni odbitak za izračun poreza na dohodak, sa 560 na 600 eura. U 2025. godini, nagrade za radne rezultate će biti povećane na 1200 eura godišnje, a otpremnine prilikom odlaska u mirovinu će iznositi 1500 eura. Stipendije za učenike i studente će se povećati na 600 eura mjesečno, dok će naknada za odvojeni život biti 300 eura mjesečno.
Poslodavci će od nove godine morati plaćati doprinose za radnike koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina, što do sada nije bila obveza. Povećava se prag za obveznike PDV-a s 40 tisuća na 60 tisuća eura, što znači da poduzetnici s godišnjim prihodom do 60.000 eura neće biti obvezni obračunavati PDV.
U novoj godini povećava se i naknada za nezaposlene. Umjesto 30 posto osnovice, sada će se u razdoblju od 91. do 180. dana koristiti osnovica od 35 posto. Od 1. siječnja raste minimalna plaća sa sadašnjih 840 na 970 eura, što znači da će građani koji rade za minimalac primati 750 eura.
Također, na snagu stupaju izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe čime se iznos naknade od 1. siječnja ove godine povećava sa 120,71 eura na 150 eura. Od 1. siječnja 2025. godine, naknada će se usklađivati jednom godišnje. Također, uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu bit će ublaženi, smanjujući razdoblje neprekidnog boravišta u Hrvatskoj s 20 na 10 godina.
Zakon u upravljanju i održavanju zgrada
U prvoj polovici prosinca Zastupnici Hrvatskog sabora su većinom glasova donijeli Zakon upravljanju i održavanju zgrada u sklopu kojega se uvode novčane kazne za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade te za zatvaranje balkona i ugradnju uređaja na uličnu fasadu zgrade, kao i kazne za nemarne upravitelje, suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Zabrana ugradnje klima uređaja odnosi na pročelja koja gledaju na ulice i trgove, a ne više na sva pročelja.
Za stanove u kojima se namjera obavljati djelatnost koja prouzrokuje buku ili vibracije u zgradi, kratkoročni najama u stambenim zgradama i najam za više osoba ubuduće će bit potrebno prikupiti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, s obzirom da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba. Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje petorici ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba.
Rješenjem koje donosi ovaj Zakon će suvlasnici zgrade moći iskazati svoje mišljenje o okolnosti da će kroz zajednička stubišta i hodnike prolaziti velik broj različitih osoba. Potrebna suglasnost stavlja se na dvije trećine suvlasničkih dijelova kako potencijalni investitori ne bi ovisili o samovolji svakog pojedinog suvlasnika.
Visoke kazne za prekršaje
Također, uvodi se Registar zajednice suvlasnika što je preduvjet za dobivanje OIB-a, a iz tog će Registra velik dio podataka preuzimati Porezna uprava u svoj Registar kućanstava. Pomoću tog registra dugoročno ćemo imati kvalitetne podatke o kućanstvima u Republici Hrvatskoj i pokazatelje za stanove u prostoru što će olakšavati postupanje hitnim službama.
Za upravitelje prekršajne kazne iznose od 700 eura do 5500 eura, a za suvlasnike prekršajne kazne iznose od 400 eura do 10 tisuća eura. Prekršaji se odnose na ometanje radova obnove i nužnih radova, ugradnji klima uređaja na ulična pročelja i zatvaranje balkona te kratkoročni najam i najam za radnike bez suglasnosti kvalificirane većine suvlasnika.
Za izvođače nezakonitih radova (zatvaranje balkona, ugradnja klima na ulična pročelja i sl.) prekršajne kazne iznose od 5.500 eura do 10 tisuća eura.
Povećava se naknada za plastične boce
Nakon dugo godina najava povećava se naknada za plastičnu ambalažu sa 0,07 eura na 0,10 eura. Iako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je uvela naknadu za plastičnu ambalažu, ona je dugo godina bila samo 50 lipa, da bi nakon ulaska Hrvatske u eurozonu to bilo preračunato u 7 centi.
Također, od 1. siječnja naplaćivat će se lagane plastične vrećice u koje se stavlja voće i povrće u trgovinama. Trgovine još nisu objavile koliko će stajati, ali cijena će morati biti jasno izložena kraj vrećica. Od 1. siječnja 2025. godine, trgovine koje prodaju dnevni tisak, duhanske proizvode, marke i druge vrijednosne papire obvezne su izdavati račune za te proizvode.
