Razorno nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku i širu regiju više se ne može smatrati rijetkom pojavom koja se događa jednom u stotinu godina.
Znanstvenici upozoravaju da bi se takvi ekstremi u budućnosti mogli ponavljati svakih deset godina, a možda i češće.
Sve je više upozorenja da se klimatske procjene na koje smo se godinama oslanjali više ne mogu promatrati kao pouzdane. Oluje koje su se nekad smatrale iznimkama postaju sve učestalije, a stručnjaci upozoravaju da se vrijeme mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi, piše HRT.
Ekstremi postaju nova normalnost
Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorio je u emisiji HTV-a Studio 4 da se takozvana “povratna razdoblja” hitno moraju revidirati.
– Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u 100 godina, očito ide ispod toga — i to vrijedi za sve više procesa – rekao je.
Slično upozorava i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj, koja ističe da bi se ono što se nekad događalo jednom u sto godina u budućnosti moglo događati svakih deset.
– Ekstremi postaju nova normalnost – poručila je.
Oluja nije bila lokalni incident
Nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku nije bilo izolirana pojava. Prije dolaska u Zagreb, oluja je zahvatila i Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje inače nisu poznate po tako snažnim vjetrovima.
– Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 kilometara na sat, što je za taj prostor nezamislivo – rekla je Kajfež Bogataj.
Time se potvrđuje da je riječ o širem atmosferskom poremećaju, a ne o lokalnoj anomaliji.
Složeni lanac događaja
Prema riječima Grisogona, uzrok nevremena leži u složenoj kombinaciji više meteoroloških čimbenika. Među njima su aktivan sjeverni Atlantik, prodor hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranje ciklone nad Genovskim zaljevom, njezino dodatno jačanje nad toplim Jadranom te sudar zračnih masa s planinskim područjima, uključujući Medvednicu.
– Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine – pojasnio je.
Posebno važnu ulogu imali su i planinski valovi te djelomična rezonancija atmosfere, što je dodatno pojačalo udare vjetra.
Neobični udari vjetra
Građani su tijekom nevremena primijetili da su udari vjetra dolazili u kratkim, ali iznimno snažnim valovima. Grisogono objašnjava da se nije radilo ni o buri ni o jugu, već o pojavi koja je dinamički slična planinskim vjetrovima.
– Te refule su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od 2 do 4 kilometra – rekao je.
Riječ je, dakle, o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.
Klimatske promjene kao glavni uzrok
Iako je oluja rezultat više čimbenika, stručnjaci su sve izravniji kada je riječ o glavnom uzroku — klimatskim promjenama.
Kajfež Bogataj ističe da znanost vrlo jasno pokazuje koliki je utjecaj čovjeka na klimatske promjene.
– Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti – naglasila je.
Poseban problem predstavlja ekstremno zagrijavanje mora i kopna. Sredozemno more nikada nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, a kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji. Upravo ti kontrasti dodatno pojačavaju ekstremne vremenske pojave.
Prilagodba više nije izbor
Ako se klimatske promjene više ne mogu zaustaviti, pitanje je kako se njihovim posljedicama prilagoditi. Stručnjaci poručuju da rješenja postoje, ali zahtijevaju sustavno planiranje i političku volju.
– Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju – poručila je Kajfež Bogataj.
To uključuje otpornije krovove, prilagodbu urbanističkih rješenja, nove građevinske standarde i veću uključenost osiguravajućih društava.
Hrvatska još nema klimatski centar
Grisogono upozorava i na ozbiljan institucionalni nedostatak — Hrvatska još uvijek nema klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio nacionalnu strategiju prilagodbe.
– Bez takve institucije teško je planirati dugoročne mjere – rekao je.
To je posebno važno u trenutku kada ekstremne vremenske pojave više nisu iznimka, nego sve češći izazov.
Panika nije odgovor
Unatoč sve učestalijim ekstremima, stručnjaci poručuju da strah i panika nisu rješenje.
– Jedini lijek protiv panike je edukacija – kaže Kajfež Bogataj.
Naglašava važnost stalnog informiranja građana, obrazovanja svih generacija i bolje komunikacije o klimatskim rizicima.
Razorno nevrijeme koje je pogodilo Hrvatsku još je jednom pokazalo da se klimatska stvarnost mijenja brže nego što joj se infrastruktura i društvo uspijevaju prilagoditi. Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko ćemo spremni dočekati iduću. (ika/HRT)
