Nenad Horvat, poznati bjelovarski voćar, predsjednik Udruge voćara ”Dar Bilogore” i vlasnik istoimenog OPG-a, ovih je dana prisustvovao Europskom kongresu (radionici) ”Rez 2024” u Banja Luci na kojem se okupilo 120 šljivara i pet stručnih predavača.
Horvat je na kongres pozvan kao jedini OPG-ovac s područja BBŽ koji se u Banja Luku zaputio s Igorom Brajdićem, zamjenikom bjelovarskog gradonačelnika i njegovim suradnicima iz Upravnog odjela za gospodarstvo koje su pak zanimale sve mogućnosti povećanja potpora domaćim proizvođačima.
Praksa na ogromnom šljiviku i svjetski poznatoj destileriji
Koliko je cijenjen kao proizvođač, dokaz je to što je Horvat jedni uz predavače imao priliku iznijeti vlastita iskustva o proizvodnji šljive na našem području.
Inače, Kongres u Banja Luci organiziralo je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Banja Luci, a bio je podijeljen u nekoliko tematskih cjelina; teorijski dio, praktični dio na oglednom voćarskom polju u Aleksandrovcu. Posljedni dio kongresa odnosio se na obilazak šljivika koji se prostire na 67 hektara u vlasništvu tvrtke ”Agrovoće” u mjestu Bakinci i obilazak svjetski poznate destilerije ”Djedova rakija”.
Zlatna medalja za šljivovicu
Spomenuta destilerija poznata je diljem Europe, ali i svijeta koja proizvodi jednu od najboljih šljivovica, a količine su toliko velike da se rakija ondje peče osam mjeseci bez prestanka, u tri radne smjene. Upravo je njihova šljivovica nedavno nagrađena zlatnom medaljom na natjecanju i izložbi u Berlinu.
Što se tiče predavanja, održano je njih ukupno šest; ”Izazovi i selekcije novih sorata šljiva”, ”Nove sorte šljiva u uzgoju na Balkanu”, ”Sortne specifičnosti uzgojnih oblika”, ”Iskustva u intenziviranju uzgoja starih rakijskih sorti”, ”Suzbijanje šljivove osice” i ”Program ishrane i zaštite šljiva te suvremeni preparati u proizvodnji šljiva”.
Horvat: Vratili smo se dragocjenim iskustvom
– Vratili smo se u Bjelovar s dragocjenim iskustvom. primjerice, jedan od zaključaka Kongresa je da je naša stara i najzastupljenija sorta Bistrica postala nepoželjna iz više razloga. Jedan je njena nerentabilnost, potom je tu i činjenica da je najneotpornija na bolesti, posebice na virus Šarka koji je neizlječiv. Preporuka stručnjaka je da se stabla bistrice krče i da se umjesto njih sade neke druge sorte – zaključio je Horvat. (ika)
