OTKRIVENI PRECI PRVIH BJELOVARČANA–Živjeli su 6000 godina prije Krista u zemunicama nedaleko rijeke Česme!!!

Povijesni lokalitet u Malom Korenovu otkriven je posve slučajno 1956. godine

Piše: Ivan Karačony

”Bjelovar – najbolje skrivena tajna Mediterana”.

Ta se rečenica svojevremeno provukla kroz scenarij jedne od epizoda popularne serije ”Bitange i princeze’ i zahvaljujući njenom autoru–jednostavno ušla u legendu.

Zapravo, u toj rečenici ima dosta istine jer Bjelovar u stvarnosti nudi mnogo specifičnosti koje putnicima namjernicima samo treba otkriti. Ili one znane iznova predstaviti javnosti.

Za ”korenovsku kulturu” zna cijeli svijet
Premda se Bjelovar ne može podičiti svojom dugom poviješću, s obzirom da je osnovan 1756. godine, na ovim prostorima itekako se živjelo stoljećima i stoljećima prije.

Da je tome tako, najbolje svjedoči prapovijesni lokalitet ”Malo Korenovo”, lokacija koja datira 5 ili šest tisuća godina prije Krista i na njoj su pronađene zemunice u kojima su, recimo to kroz šalu, živjeli preci prvih Bjelovarčana!

Kako bi se proširila spoznaja o ”korenovskoj kulturi”, ondje su upravo u tijeku nova arheološka istraživanja pod palicom bjelovarskog Gradskog muzeja.

-Radi se o za sada najstarijem znanom lokalitetu u širem okruženju. Današnja iskapanja su bitna jer ćemo proširiti spoznaje o ”korenovskoj kulturi”. Naime, imamo čast da jedna zasebna prapovijesna kultura nosi ime iz našeg okružja i taj termin se nalazi u cijeloj svjetskoj znanstvenoj literaturi vezanoj za arheologiju–priča Goran Jakovljević, doktor znanosti i voditelj Arheološkog odjela Gradskog muzeja u Bjelovaru.

Povijesna priča koju vrijedi ispričati

Ovogodišnja istraživanja na prastarom lokalitetu, priča Jakovljević, pokrenuta su zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i Grada Bjelovara.

Ove godine riječ je o iznosu od 60 tisuća kuna. Za to se dala napraviti kampanja istraživanja u trajanju od 20 dana. Ovo istraživanje je bitno u tome da nakon više od pola stoljeća pokušamo ustanoviti što je to 1961. godine profesor Stojan Dimitrijević otkrio na ovom lokalitetu, budući da su tadašnje metode dokumentiranja bile mnogo primitivnije. Današnjim suvremenim metodama istraživanjima preciznije ćemo definirati sve te elemente i onda na temelju toga eventualno isplanirati daljnje faze istraživanja. U ovom trenutku smo iskopima došli do situacije koju je davnih dana profesor zatekao. Možemo vidjeti dio zemunice, a to je tamna mrlja koja je dosta velika i širi se prema jugu. Stambeni objekt je bio orijentiran u smjeru istok–zapad, a građen tako da je osim središnjeg dijela koji je bio stambeni, imao određenu primitivnu arhitekturu u vidu kolaca koji su bili izvan objekta, a služili su kao zid, ali i kao nosač primitivnog krovišta. Sada krećemo istraživati južni dio zemunice kako bi dobili njen rub, što će nam pomoći da priču o ovom lokalitetu možemo dalje ispričati–kazao je Jakovljević.

Seljaci slučajno otkrili prapovijesnu zemunicu

A kako je uopće otkrivena lokacija na koji su živjeli ”prvi Bjelovarčani”? Sve je krenulo, priča bjelovarski arheolog, prije više od pola stoljeća.

-Prapovijesni lokalitet ”Malo Korenovo”, predio Vojvodinac, otkriven je 1956. godine kada su na njemu, na temelju dojave seljaka, napravljena prva arheološka istraživanja koja je vodio profesor Stjepan Vuković iz Varaždina. Pet godina kasnije, 1961. godine, obavljena je druga faza istraživanja kada su seljaci na ovom mjestu kopali zemlju za pečenje cigle. Prilikom kopanja naišli su na nekakvu čudnu keramiku i čudne ostatke, a o tome je obaviješten profesor Stojan Dimitrijević s Filozofskog fakultetu u Zagrebu. On je napravio zaštitna iskopavanja te ustanovio da se tu nalazila jedna velika stambena zemunica iz prapovijesti koja je sadržavala vrlo specifičnu i do tada nepoznatu keramiku. Bilo je tu dosta mikrolita, oruđa napravljenog od kamena koje je bilo u upotrebi u tom dobu. Na temelju svega toga došlo se do zaključka da se radi o jednom vrlo specifičnom kulturnom i prapovijesnom tipu koji do tada uopće nije bio poznat, a koji se mogao povezati s kulturnim krugom linearno–trakaste keramike središnje Europe. Međutim, za razliku od centralnog dijela odakle je taj kulturni krug potekao, ovaj dio je specifičan po tome što je načinu ukrašavanja bio sličan onom u središnjoj Europi, ali sa svojim posebnim i do tada nepoznatim karakteristikama. Na temelju toga cijela kultura s ovog područja nazvana je kultura ”Malo Korenovo”. Dakle, ovdje imamo eponimni lokalitet koji je dao ime cijelom tom kulturnom krugu i čija rasprostranjenost još uvijek nije do kraja definirana. Znamo, primjerice, da se kultura Malog Korenova prema istoku proteže do Našica, na zapadu do Budinščine, prema jugu do iza Moslavačke gore, a na sjeveru imamo nekih pokazatelja da je došla do Drave, a pretpostavljamo da je i prešla preko–pojašnjava Jakovljević.

Nekoć postojalo cijelo naselje uz rijeku Česmu

Posebno zanimljivo je to što nije riječ samo o jednoj zemunici, nastavlja Jakovljević, već se radilo o desecima, a moguće i stotinama takvih primitivnih objekata.

-Ovo je bio idealan položaj za naseljavanje u to doba. Mi sada gledamo vrlo malu površinu tog naselja koje se prostiralo po cijeloj ravnici i širilo se sve do rijeke Česme. Ukoliko bi se za iduću godinu osigurala neka sredstva, a bilo bi idealno da to bude veći iznos, toliko će se istraživanja nastaviti dalje. Od poznatog dijela trebali bi širiti površinu istraživanja kako bi dobili što veći raster naselja, što jasniju sliku od kakvih se objekata naselje sastojala i naravno, potrebno je pokupiti pokretni arheološki materijal koji smo pronašli. Glavni ornament koji je ovdje pronađen specifična je keramika, tzv. degenerirana spirala. Dakle nije riječ o pravom spiralnom ukrasu, već nečemu što je pomalo uvrnuto i čudno, a površina je pečena  specijalnom tehnikom, tzv. mrljasto pečenje, gdje posuda nije ravnomjerna, a dolazi u nijansama sive ili crne boje. Ta ”degenerirana spirala”, nažalost, nije izložena u Gradskom muzeju jer imamo problema s izlaganjem arheološkog postava koji traži vrlo precizne znanstveno utemeljene uvjete čuvanja građe. No, sve pronađeno s ovog lokaliteta pomno čuvamo u depoima i svi koji su zainteresirani mogu ih vidjeti. Isto tako, mnogo pronađenih materijala je već publicirano u znanstvenoj literaturi–kazao je Jakovljević.

 

Comments are closed.