Ponovno je aktualizirano pitanje zabrane rada nedjeljom. Svako toliko, otprilike jednom godišnje, zabrana rada nedjeljom dođe na dnevni red.
Da je ovaj put riječ o ozbiljnoj namjeri vlade, najavio je i sam premijer Plenković ranije ovog mjeseca.
– Novi zakon o trgovini, reguliranje rada nedjeljom. Generalna zabrana s obzirom na ekonomske i turističke okolnosti je teško ostvariva, ali ovakav prijedlog, koji je balansiran i koji je dobio podršku na razini parlamentarne većine, mislim da će jako dobro postići balans između privatnog i poslovnog života s naglaskom na obiteljski život i na okupljanje obitelji nedjeljom, dok će 16. nedjelja godišnje omogućiti svima, osobito onima u turistički intenzivnijim krajevima, da osiguraju sve što je potrebno onima koji posjećuju Hrvatsku, ako je njihov odabir neka vrsta kupovine nedjeljom – rekao je Plenković.
Naravno, valja još jednom napomenuti, kad se govori o zabrani rada nedjeljom, misli se isključivo na zabranu rada trgovina.
Vlada se poziva na istraživanja
Vlada je ovaj vikend otišla i korak dalje, piše Index. Naime, u javno savjetovanje je pušten prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini. U njemu se definira zabrana rada nedjeljom.
Vlada tako zabranu rada nedjeljom opravdava pomoću nekoliko istraživanja.
– Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje ”Stavovi radnika o radnom vremenu”, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Potrebno je također istaknuti, a vezano uz prekovremeni rad radnika zaposlenih u djelatnosti trgovine, kako je istraživanje agencije Hendal pokazalo da kod 61,1 posto radnika prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40,2 posto radnika prekovremeni rad nije niti bio evidentiran niti plaćen – obrazlaže se u prijedlogu.
Navode da trećina građana već radi nedjeljom
– Tijekom mjeseca prosinca 2020. godine, agencija Ipsos provela je istraživanje stavova građana o radu nedjeljom metodom terenskog anketiranja u okviru redovitog omnibus istraživanja, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 16 godina. Uz činjenicu da relativno velik broj građana (trećina ispitanika) radi nedjeljom, ona je za većinu hrvatskih građana dan koji je prije svega posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji kao i duhovnim aktivnostima. Također, za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima. Relativno mali broj sudionika istraživanja izjavio je da kupnju obavljaju svake nedjelje. Ukoliko kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13 posto), malim dućanima mješovite robe (8 posto), dok su trgovački centri ona prodajna mjesta na koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2 posto). Dakle, iz ovoga istraživanja proizlazi da 57 posto građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima – obrazlaže se.
Potrebno je povećati satnicu za nedjelju
-Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend prema kojem oko 2/3 građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom potvrđen je i činjenicom da 72 posto ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora.
U pogledu satnice koju bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom, većina sudionika smatra da bi je trebalo povećati za 100 posto ili više – stoji u obrazloženju.
Vlada tvrdi da je nedjeljom manji promet
Nadalje, vlada tvrdi da trgovci nedjeljom manje zarađuju.
– Obrađeni su podatci za razdoblje 2017. – 2021. godine koji pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala), s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra za razdoblje 2018. – 2021. godina. Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 7,89 posto do 9,50 posto i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,20 posto do 17,16 posto) odnosno petkom (od 16,18 posto do 16,63 posto) – piše u prijedlogu.
Veliki gubitnici su šoping centri
-Veliki gubitnici bit će šoping-centri, koji većinu prometa ostvaruju vikendom, a nedjelja im je najjači dan nakon subote.
Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19.72 posto do 22.15 posto), zatim nedjeljom (od 15.01 posto do 17.77 posto), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10.33 posto do 11.65 posto) – obrazlaže se.
Nadalje, u dokumentu se kaže da je napravljeno i istraživanje u periodu kad su zbog lockdowna trgovine bile zatvorene nedjeljom te da je primijećeno da se potrošnja prelila na druge dane, najviše na subotu i ponedjeljak.
Vladin zaključak: U trećini EU je zabranjen rad nedjeljom
A onda stiže i zaključak:
– Konačno, ekonomska znanost ukazuje da četiri osnovna čimbenika utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača. Radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena.
Uvidom u praksu rada trgovina u drugim zemljama članicama Europske unije može se zaključiti da je u trećini od analiziranih zemalja regulirano radno vrijeme na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr.
U Saveznoj Republici Njemačkoj pravo na nedjelju kao dan odmora zajamčeno je njihovim Ustavom. Stoga i ovaj Prijedlog zakona, analogno praksi drugih zemalja članica Europske unije, utvrđuje iznimke na način da one budu minimalne i odnose se na situacije u kojima je potrebno osigurati kontinuiranu opskrbu stanovništva, neprekinutu javnu uslugu ili uzeti u obzir specifične potrebe potrošača – objavljeno je u dokumentu.
Što konkretno donosi zakon?
Što donosi neradna nedjelja?
– Odredbama ovoga članka Zakona uređuje se radno vrijeme prodajnih objekta od ponedjeljka do subote te se kao opće pravilo nedjelja i blagdani određuju neradnim danima. Nadalje, tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određeni su u trajanju do 90 sati. Uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, određuje se iznimka od općeg pravila na način da 16 nedjelja može biti radno po izboru trgovca. Ova iznimka od općeg pravila obrazlaže se organizacijom radnog vremena trgovca koji može odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje – stoji u prijedlogu.
Iznimke postoje: Crkva najviše traži zabranu, u svetištima će trgovine raditi
Postoje jako brojne iznimke. Tako u iznimke spadaju trgovine u lukama i na kolodvorima. Zanimljivo, iznimka su i trgovine u sklopu vjerskih objekata iako je baš Crkva najglasnija u želji da se zabrani rad nedjeljom.
– Nadalje, ovim člankom također se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima – stoji u popisu iznimki.
Ali to nije kraj s iznimkama. Tako će nedjeljom i blagdanom moći biti otvorene i pekare ili trafike, ali samo do 13 sati.
Iznimke su pekare i trafike
– Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu. Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, otvorene su nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati – stoji u tekstu.
– Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljan ja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača – objašnjava se.
Redaju se kritike
Kao što je rečeno, ovaj prijedlog zakona tijekom vikenda je pušten u javnu raspravu. Zasad je tu nekoliko komentara, redom negativnih.
– Ovaj Zakon je primjer čiste diskriminacije jedne vrste djelatnosti(trgovine) u odnosu na drugu djelatnosti (ugostiteljstvo). Trgovac ne smije raditi ali konobar smije? Znači, meni kao obrtniku koja sama radim nedjeljom u turističkom mjestu cijele godine branite pravo na rad? Ali Tisku koji zapošljava radnika ne branite pravo na rad? Znači Tisak slobodno radi u RH ali obrtnik pojedinac on ne smije – stoji u jednom komentaru, prenosi Index.
– Svakako sam protiv ograničenja rada nedjeljom, pogotovo samo za jednu skupinu trgovaca, dok kiosci i benzinske pumpe mogu slobodno raditi svih 52 nedjelje u godini, kao i praznike. Smatram da će radnik koji je prikladno plaćen s pripadajućim mu uvećanjima za rad nedjelom i praznikom također biti zakinut novim rješenjem radi kojeg će imati manju plaću, a vrlo vjerojatno i dobiti otkaz, dok će kiosci i pumpe stvarati extra profite jer neće imati konkurenciju – stoji u drugom komentaru
Cijeli prijedlog zakona i raspravu možete vidjeti ovdje, a možete ostaviti i komentare.
