Foto: Miti/Unsplash. Ilustracija za Bjelovar.live

Od ukupno 33 registrirana poduzetnika na području Bjelovarsko–bilogorske županije čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha, proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, njih 13 je lanjsku godinu završilo u gubitku.

Najsvježije je to izvješće Financijske agencije.

Tako ispada da je udio gubitaša u cjelokupnoj slici pekarstva u županiji 39,4 posto. Premda niti jedan gubitak nije dobrodošao, ispada smo još ”dobro prošli” u odnosu na ostale županije, odnosno tamošnje pekare na čije je poslovanje također utjecala Covid kriza.

Lanjski prihodi gotovo 60 milijuna kuna

Tako je, primjerice, najgore prošla Požeško–slavonska županija gdje je od 12 registriranih poduzetnika iz sektora pekarstva njih osam iskazalo gubitak, a to je gotovo 67 posto.

Ukupni prihodi ukupno 33 pekarskih poduzetnika u Bjelovarsko–bilogorskoj županiji lani su iznosili 59,7 milijuna kuna što je za milijun manje u odnosu na 2019. godinu. Situacija se nije previše promijenila ni kada je riječ o neto dobiti. Tako su tijekom 2019. godine iskazali neto dobit od 1,5 milijuna kuna, a tijekom pandemijske 2020. godine 1,4 milijuna kuna.

Najgore je prošla Primorsko – goranska županija gdje je neto gubitak iznosio gotovo 7 milijuna kuna, dok je su Zagrebačka, Koprivničko–križevačka, Brodsko–posavska, Krapinsko–zagorska, Virovitičko–podravska i Ličko–senjska u pandemijskoj godini ostvarile čak i rast neto prihoda (neke čak i dvostruko) nego u 2019. godini.

Prosječna neto plaća iznosila 4450 kuna

Inače, u djelatnosti proizvodnje kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u 2020. godini je, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, poslovalo 914 poduzetnika kod kojih je bilo registrirano 15.121 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje broja zaposlenih za 2 posto.

Ukupni prihodi takvih poduzetnika ostvareni u 2020. godini iznosili su 4,5 milijardi kuna, što je smanjenje za 6,1 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U istom razdoblju, poduzetnici su zabilježili i smanjenje ukupnih rashoda za 4,5 posto.

Lani su iskazali i pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 96,1 milijun kuna, što je za 44,3 posto manje u odnosu na 2019. godinu, dok je od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti s dobitkom je poslovalo njih 515 ili 56,3 posto.

Prosječna mjesečna obračunana neto plaća iznosila je 4450 kuna, što je za 1,4 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 25,5 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5971 kuna).

Najveću prosječnu plaću daje Mlinar

Izvoz je iznosio 195,8 milijuna kuna što je 12,3 posto više u odnosu na prethodno razdoblje, dok uvoz bilježi povećanje za 26,7 posto (155,8 milijuna kuna u 2020. godini, u odnosu na 123 milijuna kuna u 2019. godini).

Među 914 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, najveće ukupne prihode ostvarilo je društvo MLINAR d.d. iz Zagreba u iznosu od 579,1 milijun kuna, što je 13 posto udjela u ukupnim prihodima tog razreda djelatnosti.

Navedeno društvo zapošljavalo je i najveći broj radnika, njih ukupno 1560 kojima je obračunana prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 5700 kuna. Slijede društva iz Zagreba, PAN-PEK d.o.o. (s 256,1 milijun kuna ukupno ostvarenih prihoda i 681 zaposlenih) i ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d. (s 220,3 milijuna kuna ukupno ostvarenih prihoda i 534 zaposlenih).

Najveći prihodi

Udio TOP 10 poduzetnika s najvećim prihodima u 2020. godini u ukupnim prihodima 914 poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha; svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, bio je 43,9 posto.

Promatrano na razini županija u 2020. godini, najviše poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha; proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača, imalo je sjedište u županijama Grad Zagreb (203), Splitsko-dalmatinskoj (105) i Zagrebačkoj županiji (75).

Najveće ukupne prihode ostvarili su poduzetnici u Gradu Zagrebu (1,5 milijardi kuna) te Splitsko-dalmatinskoj (484,6 milijuna kuna) i Primorsko-goranskoj županiji (413,6 milijuna kuna). Prema kriteriju ostvarene neto dobiti na prvom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu (88,6 milijuna kuna), slijede poduzetnici Varaždinske (10,1 milijun kuna) i Zagrebačke županije (9,1 milijun kuna). (ika)

Comments

comments