Piše: Ivan Karačony
Silvije Devald ovih je dana, zahvaljujući pravomoćnoj sudskoj presudi Županijskog suda u Zagrebu, postao druga osoba u Hrvatskoj koja je uspjela pobijediti banku u ”slučaju Franak”.
Time je definitivno ustanovljena sudska praksa i više ne bi trebalo biti razloga da ostali sudovi, nakon žalbi banaka, ne odgovore pozitivno na prvostupanjske presude u korist tužitelja kao što je to u Devaldijevom slučaju.
Pirova pobjeda
Premda je pobjedom nad bankom pred hrvatskim sudovima ostvario gotovo nemoguću misiju, ovaj 44–godišnji profesor engleskog jezika iz okolice Daruvara je, nažalost, ostvario Pirovu pobjedu i osim moralne zadovoljštine, kaže kako ustvari nema razloga za veselje.
-Nakon što je Općinski sud u Daruvaru krajem rujna prošle godine presudio da mi banka mora vratiti blizu 40 tisuća kuna koliko sam zbog promjenjive kamatne stope pretplatio kredit, Županijski sud je sada prepolovio taj iznos pod obrazloženjem da je dio mojih potraživanja završio u zastari. Umjesto traženih 3.879,56 švicarskih franaka, banka mi po drugostupanjskoj presudi mora vratiti 1,886,99 franaka sa zateznim kamatama, što je iznos koji će biti dovoljan da podmirim troškove sudskog postupka–nezadovoljan je Devaldi koji razmatra mogućnost revizije cijelog postupka na Vrhovnom sudu iz dva osnovna razloga. Prvi se tiče odluke o zastari čime su mu priznata potraživanja od 2010. godine naovamo, umjesto od 2007. godine kada su počeli problemi s kamatom, dok je drugi odluka suda da svaka stranka snosi svoj dio parničnih troškova.
Nepošteno mijenjali kamatnu stopu
S obzirom da je ovo tek druga takva presuda u državi, čini se da su suci drugostupanjskih sudova dosta neodlučni kada je riječ o ”slučaju Franak”, što nikako ne ide u prilog desecima klijenata čije su povjerenje banke svojevremeno izigrale. Dok brojni predmeti još uvijek čekaju ugledati svjetlo skriveni negdje u ladicama, secirajmo na trenutak vrlo jasnu prvostupanjsku odluku daruvarskog Općinskog suda u Devaldijevom slučaju.
Taj sud je odlučio da je tužena banka ”nepošten stjecatelj bez osnove” jer je u konkretnom slučaju ”stjecala bez osnove na temelju vlastitih nepoštenih i ništetnih promjena Odluka o kamatnim stopama”.
Drugim riječima, banka je na štetu korisnika kredita Devaldija tijekom godina nepošteno mijenjala kamatnu stopu sve do vrtoglavih 6,3 posto.
”Jedva smo krpali kraj s krajem”
-Polovicom 2005. godine podigao sam kredit u Zagrebačkoj banci od 62 tisuće švicarskih franaka za izgradnju kuće u velikoj Maslenjači nedaleko Đulovca. Problemi za mene i moju obitelj krenuli su ubrzo, kada je banka počela mijenjati kamatu pa je, ovisno od mjeseca od mjeseca, rata kredita ”divljala”. Tako je, primjerice, bilo perioda kada je rata s dogovorenih gotovo tri tisuće kuna znala ”skočiti” na više od šest tisuća kuna. Supruzi i meni koji inače živimo od prosvjetarske plaće znalo je biti neizdrživo. U tome periodu jedva smo krpali kraj s krajem. Nakon što sam koncem prošle godine konačno otplatio kredit, odlučio sam pokrenuti privatnu parnicu protiv banke jer sam se osjećao prevarenim–ispričao nam je nam Devaldi.
Pomalo je, kaže, iznenađen brzinom kojom su stigle obje presude. Od trenutka podizanja tužbe pa sve do prvostupanjske odluke trebala su proći četiri ročišta te ukupno godinu dana, dok je na drugostupanjsku presudu čekao još osam mjeseci.
Ništetna odluka banaka
Kako stoji u obrazloženju presude, daruvarski sud je zaključio da je banka povrijedila kolektivne interese i prava korisnika kredita na način da su iskoristile odredbu o promjenjivoj kamati koja je ocijenjena ništetnom. Sud se vodio ranijim odlukama viših sudova poput, primjerice, presude Trgovačkog suda u Zagrebu povodom zaštite kolektivnih interesa potrošača, presudom Visokog Trgovačkog suda RH i kao perjanice cijele problematike–presude Vrhovnog suda RH.
Kada je donio odluku, daruvarski sud je prihvatio nalaz financijsko–knjigovodstvenog vještaka čiji je, pak, zadatak bio samo izračunati točnu razliku između otplate kredita po kamatnoj stopi koju je Devald ugovorio s bankom i promjenjive kamatnoj stope koju je banka donijela u skladu s Odlukama banke o promjenjivoj kamatnoj stopi. Razlika je na koncu iznosila 3.879,56 švicarskih franaka, a taj iznos je banka sa zateznim kamatama, počevši od studenog 2007. godine, dužna vratiti svom klijentu.
Comments are closed.