Piše: Jasmina Grgurić/Mirovina.hr
Linija siromaštva u Hrvatskoj za samca iznosi 2710 kuna mjesečno. Više od 600 tisuća umirovljenika preživljava s gotovo 500 kuna manje.
Proteklu godinu smo zaključili s mirovinskim prosjekom od 2566 kuna, no većina građana nema ni toliko. Najteže je onima s najnižim mirovinama. Njih je gotovo 270 tisuća, a prosječna primanja su im 1700 kuna.
Najnoviji siječanjski podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su umirovljenici u bijedi zaključili po mnogočemu dodatno otežanu 2020. godinu. Ovoga smo mjeseca primili mirovine koje u prosjeku iznose 2566 kuna za 1,14 milijuna korisnika umirovljenih prema općim propisima.
Oko 620 tisuća ispod prosjeka od 2245 kuna
Više od polovine umirovljenika, njih oko 620 tisuća, živi s ispodprosječnim primanjima koja su ujedno skoro 500 kuna ispod linije siromaštva koja u Hrvatskoj za samca iznosi 2710 kuna. Mirovine s primanjima do 500 kuna dobiva oko 92 tisuće korisnika, 63 tisuće je mirovina od 500 do 1000 kuna, a oko 110 tisuća njih od 1000 do 1500 kuna, piše Mirovina.hr.
Mirovine od 1500 do 2000 kuna ima više od 154 tisuće umirovljenika. Najviše ih je pak u skupini primanja od 2000 do 2500 kuna, njih 204 tisuće s prosjekom od 2245 kuna.
Najgore je korisnicima najnižih mirovina. Njih gotovo 270 tisuća jedva preživljava s prosjekom od 1724 kune. S druge strane, imamo oko 1700 građana čije se mirovine penju preko 7000 kuna prema Zakonu o najvišoj mirovini.
U bijedi žive i primatelji invalidskih (107 tisuća) i obiteljskih mirovina (216 tisuća) čija su primanja oko 2000 kuna. Više od 200 tisuća građana uspjelo je ostvariti 40 i više godina radnog staža i ostvariti mirovinu od prosječnih 3600 kuna.
Bez inozemnih mirovina, Hrvatska prema općim propisima ima manje od milijun umirovljenika. S obzirom da se takve mirovine isplaćuju tek za dio radnog staža ostvarenog u Hrvatskoj, dolazimo do prosjeka nešto povoljnijih primanja koja u prosjeku iznose 2878 kuna. Tek s tom cifrom postižemo udio u prosječnoj hrvatskoj plaći (6863 kuna) od 41 posto.
Plaćamo povlaštene, a za isplatu mirovina nemamo
Tu je i gotovo 180 tisuća povlaštenih mirovina, među kojima je najviše braniteljskih (ZOHBDR), 71 tisuću njih s prosjekom od 6025 kuna. Njima se pribraja gotovo 47 tisuća braniteljskih određenih i prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i prema općim propisima, a koje su puno manje te u prosjeku iznose 2 846 kuna.
Saborsku mirovinu prima 682 bivših zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda, a oni žive s ugodnih 10.300 kuna mirovine. Nije puno lošije ni umirovljenim članovima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa tako njih 137 ima 9300 kuna.
Omjer radnika i umirovljenika
Najveći problem hrvatskog mirovinskog sustava i dalje leži u omjeru radnika i umirovljenika.
Na zaposlenih 1.536.300 građana dolazi ukupno 1.241.085 umirovljenika što čini omjer od jednog naprema 1,24. Istovremeno, ukupni rashodi za mirovine popeli su se na 42 milijarde kuna. Svake godine zaradimo sve manje potrebnog novca za isplatu mirovina pa se neprestano povećavaju sredstva koja se moraju u tu svrhu izdvojiti direktno iz hrvatskog proračuna, jer iz uplaćenih doprinosa nedostaje gotovo polovina potrebnog iznosa.
