Petra Slobodnjak, izvrsna bjelovarska fotografkinja sa zagrebačkom adresom, danas će u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu predstaviti svoju izložbu fotografija Ansambla LADO pod nazivom LADO/RELJEFI/TRAGOVI.
Izložba nagrađivane mlade autorice koja će se moći vidjeti u razdoblju od 7. do 24. veljače, uvertira je u obilježavanje 70. rođendana Ansambla koji već sedam desetljeća obavlja svoju zadaću čuvara i interpreta najljepših primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije, a u tom je periodu surađivao s mnogim poznatim fotografskim imenima poput Damira Fabijanića, Toše Dapca, Marije Braut, Aleksandra Saše Novkovića, Ive Pervana i Ivana Balića Cobre.
Tko je Petra Slobodnjak?
Inače, Petra koja svojim objektivom već tri godine pomno prati Ansambl LADO što je samo po sebi dokaz njene fotografske kvalitete, diplomirala je na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, smjer dizajn grafičkih proizvoda. Do sada je imala je šest samostalnih i 20–ak grupnih izložbi fotografija, a dobitnica je nagrade Hrvatskog fotosaveza za najboljeg mladog autora. Za posljednju izložbu ”Rasprodaja” koja je bila izložena u Galeriji ULUPUH, stiglo joj je vrijedno priznanje Hrvatskog dizajnerskog društva na izložbi hrvatskog dizajna 1718 u kategoriji ”Koncept inicijativa, kritički dizajn”. Članica je Hrvatskog dizajnerskog društva od 2009., i ULUPUH–a (2013. – Sekcija za multimediju i intermediju, 2017. Sekcija za fotografiju). Od 2016. godine je fotografkinja Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO.
Umjetnička djela
Izložba LADO/RELJEFI/TRAGOVI rezultat je trogodišnje suradnje tog jedinog profesionalnog folklornog ansambla s nagrađivanom i talentiranom umjetnicom Petrom Slobodnjak koja je u Ladovim umjetnicima pronašla izvor inspiracije za stvaranje fotografskih djela koje svjedoče izvedbenu tradicijsku umjetnost na najvišoj izvođačkoj razini. Sinergija plesača pjevača, glazbenika i fotografkinje Petre Slobodnjak rezultirala je umjetničkim djelima koja tumače priču o izvedbenoj folklornoj umjetnosti ispred i iza scene, a impresivni kadrovi govore o plesnom tradicijskom nasljeđu koji na ovaj način ostaje sačuvan za vječnost.
Izložba stiže u Petrin rodni Bjelovar
-Izložba je rasla kroz tri godine suradnje s Ansamblom LADO, a svaki susret je bio impuls za novi segment izložbe. Posebno je zadovoljstvo interpretirati raskoš Ladovih nastupa kroz vlastiti senzibilitet i vizualno asocirati koreografije s njihovim podnebljem. Ovim putem zahvaljujem svim suradnicima na projektu, a posebno Krešimiru Dabi, bivšem ravnatelju Lada i ključnoj osobi u stvaranju ideje o izložbi, na ukazanom povjerenju–kazala je Slobodnjak.
Izložba svoj put započinje u jednom od najreprezentativnijih zagrebačkih prostora, no tu ne završava. Namjera je, u godini obilježavanja Ladovih 70 godina umjetničkog djelovanja, izložbu predstaviti i u drugim muzejima diljem Hrvatske s ciljem predstavljanja izvedbene folklorne umjetnosti kroz umjetničku fotografiju, a predivna Petrina izložba trebala bi stići i u njen rodni Bjelovar.
LADO–jedina takva ustanova u kulturi
-Započeti godinu izložbom umjetničkih fotografija naše dugogodišnje suradnice, posebna je najava bogate koncertne sezone koja će za LADO, u slavljeničkoj godini, biti iznimno važna. Prepoznavši važnost suradnje, ali i kvalitete onoga predstavlja LADO kao jedina takva ustanova u kulturi, Muzej za umjetnost i obrt, na čelu s ravnateljem Miroslavom Gašparovićem, otvorio je vrata tradicijskoj kulturi predstavljenoj u formi fotografije kao samostalnog umjetničkog izraza, a Ladu je osobita čast početi svoje rođendansko obilježavanja upravo u muzeju koji je odraz stvaralačkog identiteta našeg grada i zemlje–kazala je Ileana Jurin Bakotić, ravnateljica Ansambla LADO, dodavši kako će se izložba održati pod pokroviteljstvom Kolinde Grabar Kitarović, Predsjednice RH te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Iz teksta kustosice izložbe Ive Prosoli
-Petrine fotografije vrijedan su dokument o djelovanju Lada i njegovim izvedbama. One pokazuju dobro poznavanje repertoara i samih umjetnika, narodnih nošnji neprocjenjive vrijednosti te razumijevanje Ladovih koreografija i interpretacija, veliku umješnost prilikom snimanja u nemogućim uvjetima, potpuno ovladavanje svjetlom, odnosno mrakom pozornice.
No, fotografije Petre Slobodnjak nadilaze dokumentarno i govore prvenstveno onom što ples, odnosno glazba od davnina pa sve do danas u svojoj srži i jest, one govore o komunikaciji: s onostranim, s božanskim zaštitnikom, silom prirode ili pak s plesnim partnerom ili partnerima. I u konačnici s publikom. Za ovu izložbu iz bogatog su fonda fotografija Lada Petre Slobodnjak odabrani upravo oni trenuci koji o tome govore najdirektnije, a istovremeno poštuju specifičnosti scenske izvedbe. Tim su fotografijama pridruženi i pejzaži nastali na onim mjestima s kojih plesovi potječu te video radovi s isječcima plesova. Pritom se pejzaži doimlju dijelom kao stilizirani pokreti, dijelom kao nabori tkanine, (plesni) pokreti odražavaju toplinu zemlje, strogoću kamena ili mekoću mora, a sve zajedno slika je tradicijske baštine, žive, vibrantne, prodorne i beskonačne–napisala je Prosoli. (ika)
