Cijene hrane u Hrvatskoj zadnjih mjeseci su porasle, dok će neki prehrambeni artikli, poput kruha, o čemu smo neki dan pisali, tek poskupjeti. Prema najavama pekara, poskupljenje bi trebalo krenuti od rujna. Najavljeno je kako će poskupjeti i meso, no najviše je poskupjelo voće i povrće.
Koji su razlozi tolikog poskupljenja, kada se očekuje normalizacija cijena i što nas još čeka na jesen, za Index je otkrio ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je rekao da zasad nije došlo do drastičnog povećanja cijena, no činjenica je, kaže, da su cijene prehrambenih artikala porasle, a posebno voća i povrća.
”Najveći problem su voće i povrće”
-U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Glavni problem je što Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje, ponuda je slaba, a potražnja povećana. U Hrvatsku je došao daleko veći broj turista nego lani, cijene su narasle, osobito u turističkim krajevima. Cijena povrća u Osijeku i Splitu je različita, u Splitu su cijene dvostruko veće nego u Osijeku, a o otocima neću ni govoriti – rekao je Novotny za Index.
Navodi da ne rastu cijene onih proizvoda kojih imamo dovoljno.
-Recimo, mlijeko ima cijenu kao prijašnjih godina jer je domaća proizvodnja mlijeka veća od potražnje, kao i cijena jaja. Ta dva artikla nemaju tendenciju rasta. Što se tiče mesa, raste cijena govedine i teletine, ali piletina i riba ne jer imamo jaku proizvodnju piletine koja ne ovisi o porastu cijena žitarica, pa ni cijena piletine ne raste. Hrvatska je otvoreno tržište, a posljednji barometar u EU pokazuje da će biti dovoljno svinjskog mesa jer ga Kina nije pokupovala, a i svinje se lako proizvedu, stoga ne očekujemo rast cijena svinjetine, kao ni ribe – rekao je Novotny.
Najveći problem je, dodaje, povrće i ono je najviše poskupjelo.
-Nemamo dovoljnu proizvodnju povrća, a cijene su dodatno porasle zbog smanjene proizvodnje u EU zbog velikih suša, kao i poplava. Tako je došlo do povećanja cijena. Isto tako je narasla i cijena energije, iako se nafta vraća na razine prije 2020. – rekao je Novotny za Index.
”Cijene kruha i pekarskih proizvoda ovise o tržištima Njemačke i Poljske”
Navodi da Hrvatska, što se tiče cijena kruha, ponajviše ovisi o Njemačkoj i Poljskoj.
-Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom tržištu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno pšenice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone – rekao nam je.
Predviđa da bi se u budućnosti mogle malo smiriti i cijene povrća zbog veće proizvodnje u Slavoniji i Baranji.
-Sad je trend u Slavoniji da su krenuli jače s proizvodnjom povrća, a manje sa pšenicom. Vjerojatno će se stoga povećati ponuda, što će unormaliti cijene. Evo sad Hrvatska ima nekoliko velikih proizvođača rajčice, kojih dosad nije bilo. I proizvodnja svinjskog mesa će porasti. Što se tiče ulja, ono je kod nas uvijek veliki problem jer nemamo gotovo nikakvu proizvodnju, a i uljarice su ove godine slabo rodile – rekao je Novotny.
”Hrvatska nedovoljno proizvodi hranu”
Što se tiče nedovoljne proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Novotny navodi da je nekoliko razloga za to.
-Dosta su nam usitnjene poljoprivredne površine, odnosno premale su za ozbiljnu proizvodnju. Uz to, nemamo dovoljno proizvođača koji su u stanju organizirati proizvodnju, premala su kućanstva koja se bave poljoprivredom. Problem je i s navodnjavanjem tih poljoprivrednih površina. Bez navodnjavanja ne možete proizvesti nijednu poljoprivrednu kulturu, a iako vode imamo dovoljno, nemamo infrastrukturu za navodnjavanje. Italija i Francuska imaju tu mrežu za navodnjavanje, kojom se bore i protiv poplava, a Hrvatska toga nema ni približno dovoljno – rekao je za Index.
Osim hrane, navodi kako poskupljuju i komunalne usluge.
-Prikupljanje otpada je postalo skuplje. Povećavaju se zahtjevi za odvojenim prikupljanjem i recikliranjem, što izaziva dodatne investicije. Nije se dovoljno investiralo u kapacitete za odvojeno prikupljanje i tretiranje otpada. Hrvatska nema nijednu spalionicu otpada, dok se u velikim gradovima tako rješava otpad koji se ne može reciklirati. Nama to nedostaje, recimo u centru Beča imate dvije spalionice. Bit će potrebno investirati i veliki novac u vodoopskrbu i odvodnju i to će dovesti do povećanja cijena – smatra Novotny.
”Cijene su porasle za 10 posto”
Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, za Index je rekao da su cijene porasle od prvog lockdowna 2020. i da su nastavile rasti.
-U Amsterdamu je na najvećoj burzi mesa za EU skočila cijena zbog rasta cijene transporta i poremećenog upravljanja zalihama. To je uzrokovalo lančanu reakciju već u prošloj godini, a suša je ove godine stavila točku na i. Ako generalno govorimo o porastu cijena hrane, možemo reći da je porast oko 10 posto u odnosu na cijene iz 2019. godine
Podsjetimo da je litra ulja donedavno stajala oko 10 do 11 kuna, a sad košta 15 kuna, u što smo se uvjerili obišavši nekoliko trgovina.
Jadranka Domjanić vlasnica je OPG-a Domjanić te se bavi uzgojem suncokreta i proizvodnjom hladno prešanog ulja.
“Mi se bavimo uzgojem suncokreta od 2014. godine i naša je cijena otpočetka ista, ali samo zato što smo proizvođači pa imamo svoju sirovinu. No moram reći kako je i cijena uzgoja suncokreta jako porasla, što je i dovelo do rasta cijena ulja u dućanima. Za uzgoj suncokreta potreban vam je repromaterijal od sjemena do mineralnih gnojiva te zaštitnih sredstava. Upravo su cijene tog repromaterijala jako porasle, čime se podigla cijena proizvoda”, objasnila nam je Jadranka Domjanić.
Cijene povrća ”skočile”
Cijene povrća na tržnici su, pak, prema riječima prodavača, dosta veće nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše su poskupjele mahune, koje su lani koštale 20 kuna po kilogramu, a sad su i po 35 kuna, poskupjeli su i blitva, zelena salata, grah.
Sve nam je to rekao prodavač povrća na Tržnici Utrine koji se dugi niz godina bavi time. Navodi da su glavni krivci za poskupljenje povrća vremenske neprilike i skuplji uvoz.
-Kompletno povrće je ove godine poskupjelo najviše zbog vremenskih uvjeta, proizvođači ne pamte ovako lošu godinu. Drugi razlog je što je sve manje domaćih proizvođača jer ulog je uvijek velik, a dobitak mali. Tako je mladi grah ove godine 20 kuna po kilogramu, a prošle godine je u ovo doba bio 12 kuna. Ove godine je bila velika suša, uz to se puno robe počelo uvoziti i zato je ta roba puno skuplja. Što se tiče ostalih cijena, mahune su ove godine 30-35 kuna, a prošle godine su bile 20 kuna. Mlada mrkva je ove godine 12-15 kuna, prošle je bila 8 do 10 kuna – rekla je.
Poskupjela je, kazala je, i zelena salata, i to za osam kuna u usporedbi s lanjskom cijenom.
-Sad je cijena po kilogramu 20 kuna, a prošle je bila 12 kuna. Blitva isto tako, lani 12, sad 20 kuna. Najveći razlog je bio veliki ulog u navodnjavanje jer se tri puta više ove godine navodnjavalo, a da ne pričam da je, kada je došla kiša, došlo i nevrijeme s njom i uništilo jako puno usjeva, pogotovo u Slavoniji – rekao je Tin, prodavač povrća na Tržnici Utrine.
Poskupjele lepinje, neki će tek poskupjeti kruh
Mjesec dana nakon žetve je cijena kilograma pšenice premašila dvije kune, a zbog toga, kao i zbog poskupljenja ulja, pekare najavljuju poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda, a neke su to već i učinile.
Index je razgovarao s vlasnikom jednog zagrebačkog restorana, koji je lepinje plaćao 2.30 kuna, a sad ih plaća 3.75 kuna, zbog čega su automatski, navodi, morali podići cijenu ćevapa u svom restoranu.
Vlasnik Dinare Josip Galiot priznao je pak da se vrlo teško nose s poskupljenjem namirnica, zbog čega će, kaže nam, biti prisiljen od 1. rujna povisiti cijene u svom lancu pekara. Za koliko točno, još uvijek ne zna.
-Teško nam je donijeti odluku o poskupljenju. Moramo još snimiti situaciju, no cijene moramo dizati, ne možemo se pokriti, već smo sad pred stečajem. Pa litra ulja je od veljače drastično poskupjela. Bila je 5.75 kn u nabavi, za pola godine je otišla 100 posto gore, a ulje nam je dosta veliki faktor u proizvodnji. Već smo u velikom gubitku u ovih pola godine, tako da ćemo morati poskupjeti. Od 1. rujna ćemo dići sve cijene, a za neke proizvode cijene će biti dosta više jer je sva sirovina jako poskupjela. Pa mi u Dinari već 20 godina držimo cijenu bijelog kruha od 6.5 kuna – rekao je Galiot u razgovoru za Index.
Navodi da su hrvatsko tržište preplavili smrznuti pekarski proizvodi koji se prodaju u velikim trgovačkim lancima, a s njima se, kaže, teško nositi.
-Svi će dizati cijene kruha i pekarskih proizvoda, to je neminovno. Do prije tri godine za pekarsku industriju u Hrvatskoj trebalo je 550.000 tona pšenice, sad nam je dovoljno 350 tisuća, dakle, ostalo čine smrznuti proizvodi s tendencijom da ih bude još i više. Ove godine je netko ciljano izvezao pšenicu pa je nemamo i cijene rastu nenormalno, tako da će se to odraziti i na cijene pekarskih proizvoda – rekao je Galiot.
Stopa inflacije najviše od travnja 2013. godine
Po podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u srpnju ove u odnosu na srpanj 2020. godine u prosjeku su bile više za 2.8 posto. Riječ je o najvišoj stopi inflacije od travnja 2013. godine, kada je iznosila 3.3 posto na godišnjoj razini.
Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 9.3 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Unutar kategorije prijevoza, najveći rast bilježe cijene goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 18.6 posto.
Cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 5.7 posto, restorana i hotela za 3.9 posto, u segmentu hrane i bezalkoholnih pića te onom stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za po 1.9 posto, a u komunikacijama za 1.7 posto.
Također, zabilježen je i rast cijena u segmentima obrazovanja, za 0.8 posto, zdravlja te onom raznih dobara i usluga za po 0.7 posto, rekreacije i kulture, 0.6 posto, kao i cijena pokućstva i opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0.4 posto.
S druge strane, samo su cijene odjeće i obuće zabilježile pad na godišnjoj razini, za 0.3 posto.
