Piše: Dragica Ščrbačić Dragovac, draga suradnica Regionalnog portala Bjelovar.live i čuvarica kulturne baštine
Starije generacije sigurno se sjećaju Fenora, poduzeća iz Nove Rače nedaleko od Bjelovara koje je svojevremeno zapošljavalo oko 500 djelatnika, a primarno se bavilo proizvodnjom i izvozom opruga.
Premda se poduzeće ugasilo tijekom 90-ih godina, za nekoć uspješnu tvrtku čuo je gotovo cijeli svijet. Na njezinu bogatu povijest ovih se dana na društvenim mrežama prisjetila Dragica Ščrbačić Dragovac, poznata čuvarica kulturne baštine.
Od sedam radnika do industrijskog giganta
Osnivač i idejni tvorac Fenora bio je Slavko Šantalab, tadašnji upravitelj Opće poljoprivredne zadruge Nova Rača. Uz pomoć vrijednih i sposobnih suradnika, njegova ideja ubrzo je prerasla lokalne okvire.
Kako navodi Dragica Ščrbačić Dragovac, sve je počelo 1. lipnja 1961. godine kada je u okviru zadruge osnovan pogon za proizvodnju opruga s tek sedam zaposlenih radnika.
Pogon je među mještanima bio poznat pod nazivom ”Federana”, a djelovao je na nacionaliziranom imanju obitelji Hoffmann.
Radnici sami gradili proizvodne hale
Zbog sve veće potražnje za oprugama, početni prostor ubrzo je postao pretijesan. Potaknuti Šantalabovom inicijativom, radnici su vlastitim dobrovoljnim radom 1964. godine izgradili prvu proizvodnu halu na nacionaliziranom imanju obitelji Moses.
U isto vrijeme dolazi do reorganizacije poslovanja. Zadruga mijenja ime u PIK Branko Karanović Nova Rača, dok se pogon za proizvodnju opruga osamostaljuje i dobiva ime Fenor – kraticu nastalu od naziva ”Federana Nova Rača”.
Opruge za Mercedes, Audi i druge svjetske marke
Već sredinom 60-ih godina Fenor bilježi snažan rast. Uprava tvornice 1965. godine seli u kuću dr. Mateja Piškorića, a samo deset godina nakon osnutka Fenor postaje vodeći proizvođač opruga u tadašnjoj Jugoslaviji.
Njegove opruge ugrađivale su se u proizvode brojnih industrijskih giganata, a tvornica je bila jedinstvena po tome što je proizvodila opruge u toplom i hladnom postupku.
Među ostalim, izrađivala je i velike vagonske opruge, a njezini proizvodi nalazili su se i u automobilima poznatih svjetskih marki poput Mercedesa i Audija.
Politički razlozi i odlazak osnivača
Prekretnica se dogodila 1975. godine kada je Slavko Šantalab, prema navodima Dragice Ščrbačić Dragovac, iz političkih razloga morao napustiti tvornicu koju je stvorio. Na mjesto generalnog direktora dolazi Selimir Ognjenović.
Fenor je nastavio poslovati sve do 90-ih godina prošlog stoljeća, no nakon Domovinskog rata, kao i mnoge hrvatske tvrtke toga vremena, zatvara svoja vrata. Radnici su ostali bez posla, a mnogi i bez otpremnina.
Federjapa – simbol ponosa nekadašnjih Fenoraca
Na uspomenu na slavne dane tvornice danas podsjeća ”Federjapa”, spomenik postavljen ispred prve proizvodne hale. Osmislili su ga i izradili sami radnici 1971. godine povodom 10 godina postojanja tvornice.
Spomenik je izrađen od opruga proizvedenih u Fenoru, a u njega je ugrađen i prvi reduktor kojim su se radnici služili u počecima proizvodnje.
Mještani Nove Rače i nekadašnji zaposlenici smatraju ga jedinstvenim industrijskim spomenikom i vrijednim dijelom hrvatske industrijske baštine, na koji su i danas iznimno ponosni.
