Piše: Ivan Karačony(ivankaracony@gmail.com), Foto: Zgrada u Ulici Ivana viteza Trnskog (bivši studio HRT-a) u Bjelovaru
Nakon što je započeo s gašenjem dopisništava, HRT je s istom namjerom krenuo i prema TV studijima, a prvi je na redu za ”odstrel” bio je bjelovarski koji je tada brojao 23 djelatnika.
Bio je to prije 10 godina, a nažalost, takav crni scenarij ubrzo su na svojoj koži osjetili zaposlenici HRT-a u Bjelovaru i to 31. listopada 2014. godine.
”Uvijek nam ostaju godišnjice mature”
– Bili smo kao dobar razred. Surađivali, stvarali, družili se, svađali. Bez figa u džepu, bez intriga, podmetanja, klanova. Endemska vrsta u ovome vremenu – ekipa HTV studija Bjelovar! Od danas, 31. listopada 2014. nema više Studija. Ali, uvijek nam ostaju godišnjice mature. Znamo ih mi organizirati i više puta godišnje. Za ovu je zaslužan naš omiljeni barmen Bruno – napisala je Suzana Balen na dan gašenja bjelovarskog Studija na Facebooku.
Balen je tada bila jedna od 20-ak djelatnika bjelovarskog Studija HRT-a, koji je ugašen, a nedugo potom je postala dio novoosnovanog dopisništva te javne radijske i televizijske ustanove koja je vraćena u Bjelovar.
Naime, koncem rujna 2016. godine HRT se u vidu dopisništva vratio u središte Bjelovara, zahvaljujući dogovoru tada bivšeg župana Damira Bajsa i tadašnjeg v.d. ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića.
Na taj je način Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija vraćeni na kartu Regionalnih TV centara na potezu od Varaždina do Osijeka.
HRT: Glavni cilj je efikasno poslovanje
Nakon što je tijekom 2014. godine započeo s gašenjem dopisništava i studija, nazvavši to restrukturiranjem, iz HRT su u to vrijeme vrlo šturo obrazložili razloge takve odluke.
– …restrukturiranje dopisništava predvođeno je Planom restrukturiranja HRT-a koje je odobrila Vlada RH čiji je glavni cilj efikasno poslovanje i održivi razvoj do 2017., uz troškove od 95 ukupnih prihoda te stvaranje moderne multimedijske organizacije uz bolje ispunjavanje javne funkcije. HRT je u postupku nabavke opreme za video novinare koji će pokrivati područja za koja su odabrani, dakle, ni u jednom trenutku neće biti upitno ispunjavanje javne funkcije HRT-a, odnosno pokrivanje cjelokupnog teritorija RH – stajalo je u obrazloženju HRT-a.
Vraćanje Hrvatske radiotelevizije Bjelovaru na velika vrata
Upravo to taj plan HRT-a i obistinio. Naime, danas u bjelovarskom dopisništvu nekolicina novinara rade kao video-novinari.
Iz HRT-a su na inicijativu Grada Bjelovara u travnju 2021. godine javno obznanili kako će proširiti rad svojeg dopisništva gradu, s tadašnjih petero na ukupno 9 zaposlenika.
– Rekao bih da je ovo vraćanje Hrvatske radiotelevizije Bjelovaru na velika vrata. Ono što je bitno za zaključiti je da smo i i ovako postali centar regije, vidi to i HTV. U krugu od 100 kilometara od Grada Bjelovara vi nemate više realno gledajući HRT-a, nemate ni županijske panorame na koju su naši Bjelovarčani godinama bili navikli – kazao je tom prilikom Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik.
Kunić: Panorama bi trebala biti emitirana ponovno iz Bjelovara
– Sad bi i kadrovski ojačali Bjelovar, pokušali bi ponovno vratiti režiju, vratiti mogućnost emitiranja panorame iz Bjelovara. Dakako nećemo to sve moći učiniti u par mjeseci, ali nadamo se da će ovi prvi dogovori uroditi plodom i da ćemo moći reći da bi već sljedeće godine Panorama trebala biti emitirana ponovno iz Bjelovara – poručio je Renato Kunić, ravnatelj PJ Program HRT-a.
Dopisništvo u Bjelovaru postoji od 1970. godine
Dopisništvo nekadašnje Televizije Zagreb u Bjelovaru je postojalo od 1970. godine, a u njemu je kao novinar i snimatelj radio Ivo Matunci.
Uslijed širenja ratnih zbivanja javljala se sve češća potreba za izvještavanjem o događajima s tog područja.
Inače, o danima kada je bjelovarski Studio HRT-a profesionalno izvještavao u ratnim zbivanjima s ovih područja tada djelujući kao Bjelovarski ratni studio Hrvatske televizije (HTV), vrlo je iscrpno pisao Sani Lukić, dugogodišnji bjelovarski novinar HRT-a i autor brojnih priloga u poznatoj emisiji ”Plodovi zemlje”. Prenosimo dio njegovog teksta koji je uvršten u radove Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru.
Ana Mudrinić, Damir Mačak, Miljenko Liker, Boris Zegnal….
– Uz urednicu, ratnu reporterku Anu Mudrić, koja je u tom razdoblju slala izvještaje i za Hrvatski radio, o burnim događajima okom kamere svjedočio je i snimatelj Boris Zegnal, a treći član ekipe, tonski tehničar, često se mijenjao, pa su među njima bili Damir Mačak i Miljenko Liker. U pomoć uskaču i Varaždinci, novinar Zlatko Mehun te snimatelj Teo Goričanec. Izlaganje životnoj opasnosti kako bi milijuni gledatelja vidjeli što se zbiva u tom dijelu zemlje postaje uobičajeno. Svakodnevno izvještavanje s tog područja uz nezaobilaznu vožnju i do 500 km na dan kroz barikade i u vrijeme zračnih uzbuna kako bi se stiglo na montažu u Zagreb te stalna utrka s vremenom postaju iscrpljujući, pa se čelništvu HTV-a u Zagrebu predlaže da se u Bjelovaru oformi privremeni ratni studio poput onoga u Sisku.
Tehničko opremanje dopisništva omogućuje i gospodarstvo bjelovarske regije te lokalna zajednica
U studenome 1991. godine stiže i veza, ”tanjur” instaliran na krov zgrade, usmjeren prema odašiljaču na Sljemenu, koji je u početku omogućio slanje sirovih snimki u Zagreb. Ubrzo stiže i kamion opreme iz Zagreba, a Ana Mudrić organizira u podrumu ondašnjeg dopisništva ubrzano uređenje improviziranog studija, koji je tamo i ostao i dobro poslužio za brojna uključenja uživo u razne emisije programa HTV-a sve do kraja 1993., kada se studio seli na lokaciju u Ulici Ivana Viteza Trnskog.
Igor Sabolić, s iskustvom iz osječkog studija HTV-a, tehnički osigurava sve potrebno za izvještavanja iz bjelovarskog studija koja, bujanjem ratnih događaja, postaju svakodnevna. Tehničko opremanje dopisništva omogućuje i gospodarstvo bjelovarske regije te lokalna zajednica.
Prvi put ”živa” slika iz Bjelovara
Prvo uključenje uživo iz Bjelovara ostvareno je 22. studenog 1991. u emisiju HTV-a ”Za slobodu” u kojemu je urednica Ana Mudrić razgovarala s ondašnjim predsjednikom Skupštine Općine Bjelovar i bjelovarskim gradonačelnikom Stanislavom Pavlićem te zapovjednikom Operativne zone Bjelovar brigadnim generalom Miroslavom Jerzečićem.
Nakon toga s tog područja izvještava i ondašnji novinar varaždinskog dopisništva HTV-a ratni reporter Zlatko Mehun jer su se ratna zbivanja gomilala, pa jedan novinar nije mogao izvještavati za sve informativne emisije HTV-a… – između ostalog je pisao Lukić o povijesti Bjelovarskog ratnog studija HRT-a.
