Na današnji dan 1776. godine izdan je službeni dekret kojim je ukinuto mučenje tijekom sudskog postupka u Austriji, Češkoj, Galiciji i Banatu. Bila je to jedna od mjera tzv. prosvijećenog apsolutizma iz doba carice Marije Terezije.
Prosvijećeni vladari težili su uvođenju humanijeg odnosa prema optuženicima i kažnjenicima, a jedan od glavnih teoretičara tog pokreta bio je Talijan Cesare Beccaria, koji se protivio i smrtnoj kazni (jedan je od prvih protivnika smrtne kazne u ranom novom vijeku).
Mučenje tijekom suđenja
Grad Bjelovar osnovan je 1756. odlukom carice Marije Terezije tako da je njena odluka o ukidanju mučenja stigla 24 godina kasnije.
Danas je gotovo nezamislivo da se okrivljenu osobu konstantno muči tijekom suđenja, sve dok od bolova ne prizna možda što je, ali i ono što nije napravila. Samo da nesnosna bol prestane. Mučenje je nekad znalo potrajati danima…
Svatko je nevin dok…
Na sreću, danas vrijedi (ili bi barem trebala vrijediti) postavka da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja te svatko ima pravo na pravično suđenje. Mora se priznati da i danas postoje izuzeci, posebno u nerazvijenim zemljama.
Za provođenje reformi osobito je bio zaslužan kancelar Marije Terezije – knez Wenzel Anton von Kaunitz-Rietberg. Na tog je kancelara osobito utjecalo mišljenje spomenutog teoretičara Beccarije, a među zagovornicima ukidanja mučenja našao se i sin Marije Terezije – kasniji car Josip II. (ika)
