Piše: Željka Barlović Ferenčak, žena s bogatim životnim iskustvom
Što na radiju, što na televiziji, danima se vrti jedna reklama koja mi nije „sjela“ i koja me žalosti.
Radi se o reklami naše renomirane tvornice koja poučava žene kako lako, brzo i veselo napraviti svoju zimnicu. Kupi zimnicu, finu kao najfinija domaća, odlijepi natpise s ambalaže, ispiši svojom rukom nove i zalijepi. Čas posla, a svi zadovoljni! Muž ima vrijednu suprugu, dječica ukusne obroke koje je za njih pripremila njihova mama, a naša junakinja vesela, brza i bez kaosa u kuhinji.
U svakodnevnom životu susrećemo se s ”posudbama” različitih vrsta.
Prepisati tuđi rad, bio to stručni, književni, glazbeni…, ispod njega se potpisati pa on onda mijenja autora, česta je pojava i nerijetko nedovoljno osuđivana i osuđena.
Kopiranje tuđih ideja i rješenja, također je nešto što često vidimo i prešućujemo.
O ”skidanju” filmova, serija, muzičkih brojeva, o tome se skoro nema što reći, uobičajeno!
Kad sam sve ovo pobrojala, vidim da je prilično glupo od mene razglabati o jednoj bezazlenoj reklami. Ipak, moram pitati kakvu to ona poruku šalje? Razmišljaju li njeni tvorci da ju gledaju djeca i mladi koji se tek formiraju kao osobe?
Što ćemo reći svome znatiželjnom djetetu?
Većina roditelja potiče svoje dijete da se trudi, uči, bude marljivo, bude svoje i pošteno. Hoćemo li mu to pokazati svojim primjerom nekićenja tuđim perjem ili ćemo mu pokazati da se cilj može postići koristeći razne krivine, ružne, ali očito efikasne. Hoćemo li mu objasniti da prisvojiti zimnicu koju nismo sami napravili je jednostavno nedopustivo, ilićemo zažmiriti i na sve se dobro nasmijati?
Kao i puno toga, stvar je osobnog izbora…
