Promo
Jedan od zadataka koje ste sebi postavili na početku drugog mandata prije nepune četiri godine jeste povećati izdvajanja za nacionalne manjine pa tako i za svoju nacionalnu zajednicu. Koliko ste uspjeli u tome?
Da, to je jedan od zadataka i ciljeva koji je bio među prioritetima u mojem programu, to je bio izazov koji je uspješno i odrađen. Moramo biti svjesni i činjenice da prije četiri, pet godina pa sve do protekle godine proračuni lokalnih i regionalnih samouprava doživjeli su drastično smanjenje ukupnog prihoda i mnogi nisu vjerovali da možemo povećati izdvajanja iz županijskog proračuna za nacionalne manjine. Naime, dolaskom Damira Bajsa za župana došlo je do drastičnog zaokreta u odnosu prema nacionalnim manjinama, pa tako i u financijskom pogledu. Konkretno srpska nacionalna manjina osigurala je trajno financiranje slijedećih manifestacija i aktivnosti: Spasovska nedjelja u Daruvaru, Susreti u Moslavini – Garešnica, Smotra dječjeg stvaralaštva u Garešnici, Dani srpske kulture u Bjelovaru, Imsovački susreti, Vidovdan u G.Polju, Svetosavska akademija, finacijski potpomažemo rad svih općinskih i gradskih vijeća… Osim toga redovito pomažemo u izdavačkoj djelatnosti gdje se županija pojavljuje kao suizdavač knjiga, obilježavanju stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu. Isto tako učestvuje i financijski podržava kulturno umjetnička društva ,,SKD Prosvjeta“ Pododbor Daruvar i Garešnica koja su izuzetno aktivna u svom radu i djelovanju te koja godišnje imaju na desetke nastupa na području županije, RH i inozemstva te na najbolji mogući način promoviraju i čine dio turističke ponude naše županije.
Kada govorimo o srpskoj zajednici u gradu Bjelovaru, smatrate da njezina aktivnost je na zadovoljavajućoj razini ili postoji prostora za njezin napredak?
Dobro ste to primijetili, grad Bjelovar s preko 1800 pripadnika srpske nacionalne manjine, po zadnjem popisu stanovništa (2011.g.) to zaista i zaslužuje. Upravo zadnjih godinu i pola dana najviše smo aktivnosti kao županija i županijsko vijeće u suradnji sa gradskim vijećem i usmjerili na područje Bjelovara i okolice. Kruna našeg rada je dobivanje adekvatnog prostora (cca140m2)u centru grada, za rad i djelovanje u Bjelovaru kao središtu županije, uz veliko razumijevanje gradonačelnika Korušeca i Gradske uprave to smo i ostvarili. Prostor će uskoro biti otvoren i nosit će naziv ¨Srpski kulturni centar Pavle Solari樅 ostvarenje toga ne bi bilo moguće bez županije Bjelovarsko bilogorske, grada Bjelovara kao i SNV-a koji su dali značajna financijska sredstva za uređenje i opremanje istog. U njemu će se nalazit knjižnica i čitaonica, prostor za održavanje radionica, sala za sastanke kao i razna predavanja i edukacije.
Od kuda naziv „Srpski kulturni centar Pavle Solarić¨?
Mnogi ne znaju da je Pavle Solarić rođen u Velikoj Pisanici, u uglednoj porodici koja je dala šest svećenika. On je pjesnik, prevodilac, reformator srpskog jezika i pravopisa, filolog.
Dio Bjelovarsko -bilgorske županije županije su i povratnički krajevi. S kojim problemima Vam se obraćaju povratnici i koliko im možete pomoći?
Razlozi zbog kojih se ljudi najčešće obraćaju jesu pitanja zapošljavanja, pitanja povratka i obnove koja još nisu u cijelosti riješena, ostvarivanja jednokratnih pomoći socijalno ugroženih obitelji, stipendija, održavanje cesta, rasvjete, pomoć pri održavanju kulturnih, tradicijskih, crkvenih manifestacija, obnova kulturnih i sakralnih objekata. Nažalost, problematika je često puta puno opsežnija i složenija te prelazi djelokrug samoupravnog djelovanja područne (regionalne) samouprave i upravo tu je onaj naš dio djelovanja gdje mi moramo iskoordinirati s lokalnom samoupravom (načelnicima i gradonačelnicima), te državnim institucijama kako bi pronašli rješenje i pružili pomoć našim sugrađanima i sunarodnjacima.
Kada govorimo o problematici obnove i povratka ljudi na području jednog dijela županije, nekoliko je ograničavajućih faktora i razloga zbog čega stvari idu polako i dugo. Obnova nije u cijelosti završena jer država nije ispunila svoju dužnost i obvezu, usudio bih se reći da je to ciljano i smišljeno da se odugovlači dugi niz godina kako bi ljudi odustali, umrli ili na bilo koji drugi način izgubili svoja prava. Zakoni, rokovi, uvjeti se smišljeno mijenjaju i u šumi papira i birokracije koju ljudi ne stignu pratiti te se često puta pogube i ne uspiju prikupiti “potrebnu” dokumentaciju, dok manji broj koji uspije i dobije rješenje te napokon potpiše ugovor čeka i po nekoliko godina na materijal, stanarsko pravo… Liste prvenstva se stvaraju a onda se po njima ne radi, svake godine sve je manje financijskih sredstava predviđeno u državnom proračunu za tu svrhu što je i više nego žalosno.
Najveći problem je što su to izrazito ruralna povratnička područja na kojima je iznimno teško doći do posla i osigurati egzistenciju i elementarne potrebe svojoj obitelji, zato u većini slučajeva vraćaju se ljudi starije životne dobi koji žive od mirovine dok mlađi moraju trbuhom za kruhom pa smo svjedoci da dobar dio obnovljenih kuća je zapušten i ne naseljen.
Danas, nakon gotovo dva mandata od kada ste preuzeli funkciju zamjenika župana Bjelovarsko – bilogorske županije, kako ocjenjujete položaje srpske nacionalne manjine u toj jedinici područne (regionalne) samouprave?
Srpska nacionalna manjina proteklih se godina nalazila u specifičnom i vrlo nezavidnom položaju zbog svih zbivanja koja su se odvijala ne samo na ovom području već i u cijeloj RH. 2009. godine kada sam prvi puta stupio na mjesto zamjenika župana iz redova srpske nacionalne manjine, zatekao sam vrlo nesređeno stanje kao i iznimno loše međuljudske odnose između pojedinaca unutar srpske zajednice. Najveći problemi bili su unutar Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine i njegovog vodstva koje nije radilo na dobrobit ostalih općinskih i gradskih vijeća kao i samih pripadnika zajednice. Novim izborima za Vijeća nacionalnih manjina došao je i novi saziv vijećnika i to na svim razinama, od onih općinski, preko gradskih do županijske razine, tako da su na svu sreću prepoznali potrebe i probleme te krenuli u njihovo rješavanje. Rezultati se vide iz godine u godinu iako ima još puno prostora za rad i napredak, također me veseli što smo započeli s projektom zimske škole srpskog jezika i kulture koja je odrađena ove godine po prvi put. Odaziv djece i roditelja bio je odličan a upravo je to jedan u nizu dobrih primjera koja nam govori da smo na dobrom putu te da su mladi i razmišljanja o budućnosti ono na čemu trebamo graditi zajedništvo.
Koja je vaša poruka biračima za nadolazeće lokalne izbore?
Poruka je vrlo jednostavna, izađite na izbore i iskoristite svoje demokratsko pravo i glasajte za one ljude koji su se dokazali u svom radu i djelovanju. Pripadnici nacionalnih manjina na lokalnim izborima imaju pravo dvostrukog glasa, što znači da glasaju i za opću listu i za manjinsku listu ali moraju tražiti dodatni listić.
Comments are closed.