SDP Bjelovar: Praznik rada nije samo simbolika – radnici su i dalje u teškom položaju

Nenan Nekvapil, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Bjelovar

Bjelovarski SDP na čelu s predsjednikom Nenadom Nekvapilom oglasio se povodom Praznika rada, ističući kako taj datum treba biti podsjetnik na važnost borbe za radnička prava, ali i upozorenje na sve izazove s kojima se radnici u Hrvatskoj i danas suočavaju.

U Hrvatskoj je Praznik rada već dulje vrijeme, umjesto kao bitan datum u borbi za radnička prava, dan za jeftino prikupljanje političkih poena veselicama na kojima se dijeli grah, mjera karitativne srdačnosti lokalnih političara, čin gazdinskog milosrđa umjesto svečanog obroka u radničkom zajedništvu i evokaciji klasnih bitaka.

Povijesni korijeni borbe za radnička prava

Praznik rada svoje korijene vuče iz nehumanih uvjeta u kojima su radnici bili prisiljeni ”robovati” u 18. i 19. stoljeću.

Počeci obilježavanja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se Praznik rada počeo slaviti 1890. godine. Hrvatski radnici istaknuli su zahtjeve u znaku tri osmice, a zagrebački radnici su kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. U zgradi Hrvatskoga doma govornici su na velikoj radničkoj skupštini pred 1.000 radnika naglašavali: ”Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

Osmosatni radni dan – dug put do standarda

Tijekom godina 1. svibnja prerastao je u Praznik rada i postupno ga je u svoje kalendare uvrstio velik broj država. Ipak, napredak u borbi za radnička prava bio je spor, a traje i danas.

Za značajnije promjene trebalo je čekati kraj Prvog svjetskog rata. U poraću su započele prve veće reforme, a Španjolska je 1919. postala prva država koja je uvela osmosatni radni dan za sve vrste poslova. Borba za osmosatno radno vrijeme ušla je i u temelje programa Međunarodne organizacije rada (ILO), koja svoje korijene vuče iz Lige naroda i Versajskih ugovora iz 1919. godine.

Radnička prava u suvremenoj Hrvatskoj

U Hrvatskoj su sindikalne aktivnosti i borba SDP-a često u fokusu medija, a kako bi izborili bolja prava, prosvjeduju i/ili štrajkaju različite skupine – liječnici i zdravstveni radnici, prijevoznici, suci i pravosudni dužnosnici, odgojitelji te, najrecentnije, prosvjetari.

Politike i stvarnost radnika

Protekli tjedni pokazali su da se o pravima radnika, posebno onima o zaštiti na radu, razmišlja tek kada problemi postanu ozbiljni. Unatoč kritikama da je u uvjetima ekonomske krize potrebno prvenstveno pomagati građanima i radnicima, smjer politike kroz programe državne pomoći često pokazuje fokus na kompanije i poslodavce.

Odnos poslodavaca i položaj radnika

Vlasnici kompanija danas možda ne koriste otvoreno nasilje kako bi spriječili organiziranje radnika, no primjeri zanemarivanja, mobinga i negativnog odnosa prema radnicima koji traže bolje uvjete nisu rijetkost. Iako bez radnika ne bi bilo ni kompanija ni ekonomije, njihova se prava često stavljaju u drugi plan.

Strani radnici i tržište rada

Posljednjih godina vode se polemike o stranim radnicima. Pritom se često zanemaruje činjenica da se snižavanje cijene rada ne može zaustaviti njihovim angažmanom, osobito ako su pozvani upravo radi održavanja nižih troškova rada.

Bez zajedništva nema promjena

Bez pažljivog osluškivanja i podrške inicijativama koje dolaze odozdo, uvjetovanima egzistencijalnim problemima, teško je očekivati stvarne promjene, kao ni jačanje prvomajske borbe za bolji društveni položaj radnika.

Plaće, inflacija i svakodnevni izazovi

Iako se govori o povećanjima plaća, njihov učinak često neutralizira inflacija. Nezadovoljstvo radnika prisutno je na brojnim radnim mjestima, dok javna poduzeća istovremeno uvoze stranu radnu snagu bez adekvatnog rješavanja pitanja domaćih radnika.

SDP ističe kako nema ništa protiv stranih radnika, ali upozorava da bi prioritet trebalo biti osiguravanje uvjeta za domaću radnu snagu.

Glas radnika i sindikata

Prije tjedan dana u Zagrebu su prosvjedovali radnici i sindikati, ukazujući na probleme i tražeći ostvarenje svojih prava. SDP im je dao podršku, naglašavajući kako je riječ o borbi za sigurnost, dostojanstvo i mogućnost života od rada, a ne pukog preživljavanja.

– Dosta je ignoriranja, potplaćenosti i života od mjeseca do mjeseca – poručuju iz SDP-a.

Poruke i zahtjevi za budućnost

U uvjetima rasta cijena i nesigurnih ugovora o radu, sve je izraženija potreba za sustavnim promjenama. Među ključnim zahtjevima ističu se veće plaće i mirovine, priuštivo stanovanje te sigurnija budućnost za sve građane.

Obilježavanje Praznika rada u Bjelovaru

Svima koji danas ne rade upućene su želje za odmor i ugodno provedeno vrijeme, dok se onima koji rade želi što lakši i ugodniji radni dan.

Povodom Praznika rada, SDP Bjelovar će u 10 sati dijeliti crvene karanfile građanima Bjelovara. (rt)