- Bez sna bi umrli.
Možemo se neko vreme boriti sa pješčanim satom, ali posle određenog vremena iscrpljenost vodi do privremenog ludila, a potom i do smrti. Najduže što je neka osoba preživjela bez spavanja je 11 dana. I to je iznenađujuće.
Ako doživite 78 godina, prema određenim računicama, proveli ste od toga vjerojatno oko devet godina gledajući televiziju, četiri vozeći auto, 92 dana na toaletu i gotovo 50 dana imajući seksualne odnose.
Kada je riječ o aktivnostima koje nam oduzimaju vrijeme, spavanje je u samo vrhu. Provedemo čak 25 godina spavajući, a nekvalitetan odmor kroz spavanje dovodi do umora, razdražljivosti, loše koncentracije i slabog pamćenje.
1. Bez spavanja bi umrli
Nedostatak sna utječe na naš ”dnevni život”. Zato svako jutro točno znamo kako smo spavali jer se tako nekako i osjećamo.
Jeste li znali da ako uopće ne spavamo–da ćemo umrijeti?
Naravno, ne postoje eksperimenti koji su rađeni na ljudima da bi to dokazali, ali nažalost, rađeni su na životinjama.
Fatalni faktori kod nedostatka sna su sljedeći; niska tjelesna temperatura, ekstremni stres, otkazivanje rada organa i oštećenje mozga. Postoji i vrlo rijetki genetski poremećaj fatalna obiteljska nesanica koja postepeno oboljele osobe dovodi do toga da ne mogu spavati. Rezultat tog poremećaja je smrt unutar 18 mjeseci od početka javljanja bolesti.
Zašto?
Jer se tijekom spavanja tijelo i um se regeneriraju. No točno kako to funkcionira–znanost još nije otkrila.
2. Možete utjecati na svoje snove
Položaj u kojem spavate, hrana koju jedete tijekom dana i način na koji se ponašate–sve to može utjecati n vaše snove.
Ljudi koji spavaju na trbuhu skloniji su erotskim snovima, oni koji spavaju na lijevoj strani više pate od noćnih mora, a spavači na desnom boku češće imaju ugodne snove.
Ako razmišljamo pozitivno prije odlaska u krevet, imat ćemo ljepše snove. Iako istraživanja pokazuju da možemo utjecati na sdvoje snove, još uvijek ne znamo kako ili zašto sanjamo.
3. Spavanje se događa u ciklusima
Kada spavate, vaše tijelo i mozak prolaze kroz različite faze.
U fazi 1 vaše tijelo polako se usporava i počinjete spavati ”plitko”.
U fazi 2 temperatura vašeg tijela se spušta, srce vam sporije kuca i ulazite u dublji, ali još uvijek ”plitki”, san.
Tijekom faze 3, ulazite u duboki san u kojem su moždani valovi spori. Unutar te faze događaju se poremećaji kao što su hodanje i noćne more.
Faza 4 je REM faza, najdublja faza u kojoj je mozak vrlo aktivan i faza u kojoj se sanja.
Tipični ciklus spavanja je 1-2-3-2-EM faza, a faza dva se ponavlja dva puta tijekom noći. Ako se tijekom spavanja poremete faze 3 i 4, velika je vjerojatnost da ćete se osjećati mamurno ujutro.
4. Umjetno svjetlo mijenja način na koji spavamo
Kada smo nastali (kao vrsta), nije bilo umjetnog svjetla i noćnih lampica. Zora nas je budila, a išli smo spavati u sumrak.
Ljudi su spavali oko 12 sati, s tim da su tijekom noći bili budni dva do tri sata!
Električno svjetlo postoji tek više od 100 godina, a kako se pojavilo tako ljudi manje spavaju. Još kad uključimo u to sve utjecaj plavog svjetla tj. isijavanja televizora, tableta, pametnih telefona… spavamo nekvalitetno.
5. Mnogi parovi spavaju razdvojeno
Par koji spava zajedno često je idealna slika kada zamišljamo zaljubljene ljude. No, prema anketi koju je provela National Sleep Foundation 25 posto parova provodi noć u odvojenim krevetima u odvojenim sobama.
Razlozi za odvojeno spavanje su najčešće hrkanje, neudobnost, različite navike spavanje ili potreba za privatnošću.
Za neke parove je pak spavanje zajedno nužno za dobar san.
6. Djeca i tinejdžeri trebaju više sna
Standard od osam sati sna tijekom noći vrijedi za odrasle. No, bebe trebaju 15i sna na dan, mala djeca 14 sati, školarci 11 sati, a tinejdžeri devet i pol sati sna.
Toliko trebaju spavati kako bi se njihov mozak dobro razvio i kako bi mogli rasti.
Studije pokazuju da djeca koja dovoljno dugo spavaju bolje napreduju.
7. Od premalo sna se možete udebljati
Ljudi koji spavaju manje od sedam sati podložni su dijabetesu. Što manje osoba spava, veće su šanse da će se udebljati.
Naime, kada smo umorni–pokušavamo nadoknaditi energiju povećanim unosom hrane
8. Odmah zaspati baš i nije dobar znak
Ako zaspite čim se naslonite na jastuk, to bi mogao biti loš znak. To znači da patite od kroničnog nedostatka sna ili to može biti simptom apneje.
Zdravoj osobi, u prosjeku, treba 10 do 20 minuta da zaspi.
Ono što je potrebno za zdrav san je spavaća soba koja je vaša oaza mira, očišćena od svih televizora, telefona i tableta. Potreban je udoban krevet i dobar madrac. (BJLive)
