Stručnjaci s Poljoprivrednog fakulteta iz Banja Luke ovih su dana po prvi put posjetili Bjelovar i zapravo ciljano stigli kako bi na imanju OPG Horvat u vlasništvu poznatog voćara Nenada Horvata, u njegovom šljiviku na području susjedne Općine Kapela, prezentirali zimsku rezidbu.
Na imanju se okupilo nekoliko članova Udruge ”Dar Bilogore” koja inače okuplja voćare bilogorskog kraja, a prezentacija pravilne rezidbe bila je više nego dobrodošla.
– Sa profesorima, stručnjacima s Poljoprivrednog Instituta u Banja Luci imamo dugogodišnju suradnju i gotovo sve u Udruzi voćara postigli smo upravo zahvaljujući njihovom angažmanu i pomoći. Obavit ćemo pokusnu agrotehničku mjeru u vidu zimskog orezivanja voćaka, konkretno šljivika, a potom i marelica. Bili su pozvani svi članovi udruge koji su mogli pitati sve što ih interesira – kazao je Nenad Horvat, predsjednik Udruge ”Dar Bilogore”.
U Bjelovar su stigli profesori Miljan Cvetković, Željko Čosić i Duško Marinković. Posjetili su i trgovinu ”Bilogorska košara” koja ih je oduševila svojom bogatom ponudom.
Cvetković: Cilj je da prenosim i razmjenjujemo iskustvo i znanje
Regionalni portal Bjelovar.live kratko je razgovarao s Milijanom Cvetkovićem, inače vrlo cijenjenim profesorom s Poljoprivrednog fakulteta u Banja Luci te svjetskim predavačem.
– Ovdje smo prvi put, a nadam se ne i posljednji. Nadam se da ćemo u kontaktu s ovdašnjim voćarima naći neku mogućnost da unaprijedimo ono što rade. Šljiva je dosta interesantna u vašoj regiji i probat ćemo prenijeti neka naša iskustva, s obzirom na to da je započela sezona rezidbe. Imamo nešto više iskustva s uzgojem šljive koja je tradicionalna u našem kraju, a nama je interesantno da vaši voćari imaju neke sorte koje mi ne uzgajamo. Smatram da je bi ova suradnja mogla biti na obostrano zadovoljstvo, a cilj je da prenosimo i razmjenjujemo iskustvo i znanje. Što se tiče rezidbe, treba joj pristupiti ovisno od sorte, odnosno rodnog potencijala. To je mjera koja je izuzetno važna u ovoj fazi jer definira rodnost koju proizvođači mogu očekivati, svakako uzimajući u obzir potencijalne probleme koji se mogu javiti s kasnijim proljetnim mrazom. Rezidbom se definira neki okvir rodnog potencijala kojim želite opteretiti voćku i ona je jedna od najznačajnijih mjera kada je u pitanju uzgoj voća – kazao je profesor Cvetković.
”Posljednja godina je bila izuzetno teška”
Upitali smo profesora Cvetkovića u kakvoj su situaciji voćari na području Banja Luke.
– Ne možemo se baš pohvaliti jer posljednjih nekoliko godina ne idu na ruku proizvođačima. Naime, posljednja godina je bila jako teška u našoj regiji, a čini mi se i generalno, a evidentno je da dolazi do određenih promjena koje donose izazove na koje proizvođači nisu spremni. Uglavnom se to odnosi na klimu. Imali smo jako neuobičajeno proljeće što je izazvalo dosta stresnu situaciju za uzgoj voćne vrste. Potom smo imali dosta dug period toplog vremena, a onda su uslijedile kiše. Proizvođačima moramo pomoći da upotrijebe sve alate i primjene mjere koje mogu ublažiti negativne posljedice. Tu prvenstveno mislim na sustav navodnjavanja, protugradnim mrežama, orošavanju što su dosta velike investicije, ali smatram da nema drugog načina da se s tim borimo. Čak i uz upotrebu tih mjera pitanje je kakva će biti rodnost – kazao je profesor Cvetković.
”Izazovi će biti sve veći i veći”
Klima se mijenja, jasan je Cvetković koji smatra kako je su pred poljoprivrednicima općenito nemali izazovi.
– Imat ćemo jedan ozbiljan izazov. I to ne samo voćari, već svi poljoprivrednici koji se bave uzgojem na otvorenom. U dijelu povrtlarske proizvodnje to se može izbjeći uzgojem u zatvorenim prostorima, ali voćarska proizvodnja je u tom dijelu ograničena i najveći broj kultura nema mogućnost uzgoja na takav način. To nije samo problem naše regije, već cijelog Mediterana. Prema službenim podacima taj dio se nešto brže zagrijava nego ostatak Europe i evidentno je da su zemlje koje se nalaze na prostoru Zapadnog Balkana nešto podložnije tome. Primjerice, kada usporedite posljednjih 20 godine, u odnosu na prošlih 50 godine prošlog stoljeća u Srbiji, zagrijavanje je veće za 0,4 stupnja u odnosu na ostatak Europe. To nikako nije zanemarivo. Pretpostavljam da je slična situacija s BiH i Hrvatskom, a to ukazuje da smo izloženiji. Ti izazovi će biti sve veći i veći. Moram naći mogućnost da pomognemo proizvođačima jer ćemo se naći u vrlo nezgodnoj situaciji, a mislim da se već dobrim dijelom i nalazimo – smatra profesor Cvetković. (ika)
