U petak je u Hrvatskom saboru povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, održana prva međunarodno stručno-znanstvena konferencija s temom ”Zaštita ljudskih prava u 21. stoljeću.”
Iako većina Hrvata smatra da je upoznata sa ovom temom, izlaganje jedne od najpriznatijih hrvatskih eksperata za zaštitu intelektualnog vlasništva – sve prisutne ostavilo je u tišini, nakon čega se prolomio snažan pljesak.
Naime, dr.sc. Hedda Martina Šola, stalna sudska vještakinja za marketing i intelektualno vlasništvo, međunarodno priznata marketinška stručnjakinja, ravnateljica Instituta za Neuromarketing i autorica prve knjige o neuromarketingu, načela je do sada prilično nepoznatu temu.
Umjetna inteligencija ”sklona je krađi”
Govoreći o upotrebi umjetne inteligencije u promociji i opasnosti koje proizlaze iz njihova djelovanja, dr. Hedda Martina Šola mnogima je po prvi puta otvorila oči. Nakon što je oduševila Sabor, i sa našim je portalom podijelila svoje spoznaje koje su više nego zanimljive:
– S obzirom na to da na Institutu za Neuromarketing radimo veliki broj procjena i vještačenja u području autorskih prava i unutar raznih oblika koje se tiču prava intelektualnog vlasništva, mogu sa sigurnošću reći kako naši korisnici nisu svjesni možebitne povrede prava intelektualnog vlasništva upotrebom UI, a osobito nisu svjesni opasnosti koja iz nje proizlazi – kaže.
Naša sugovornica dodaje da Hrvatska za razliku od velikih zemalja, ima nedovoljno znanja o UI te da je to velikim dijelom zbog nedovoljnog broja javno dostupnih sudskih presuda o povredi prava treće strane upotrebom UI iz kojih bi čak i pravni stručnjaci mogli učiti, a ne samo javnost.
”U Hrvatskoj se nedovoljno zna da postoje razni oblici zaštite od loših namjera umjetne inteligencije”
– Dodatan problem je i što je nama kao stalnim sudskim vještacima zabranjeno javno govoriti o zanimljivim slučajevima iz tog područja, pa je onda šira populacija ”zakinuta” i za te spoznaje. Dobra vijest je, doznajemo, da mehanizmi zaštite postoje i da su brojni. Točno je da postoje različiti oblici zaštite, no mislim da je najbolja zaštita upravo informiranost građana o pravilnoj uporabi UI. Ako su korisnici unaprijed svjesni da oni, primjerice, nisu vlasnici sadržaja, dizajna ili bilo kojeg oblika koji generira UI (neovisno što su platili licencu za korištenje određenog softvera UI- a upravo to i jest najveća zabluda krajnjih korisnika, barem sa stajališta onih vještačenja s kojima smo se mi susreli na Institutu), onda će korisnik svakako i napraviti dubinsku reviziju svih uradaka koje UI generira kao i izvora na kojima se sadržaj temelji.”
Dr. Hedda Martina Šola savjetuje da prilikom kupnje licence za korištenje softvera UI zatraže od proizvođača licencu, izjavu ili čak i jamstvo kojim se osigurava da su izvorni radovi na kojima je UI obučena licencirani — i da se licenca proširuje na krajnjeg korisnika.
Kako prepoznati UI?
Ovo je jako važno jer u slučaju eventualne povrede, krajnji korisnik ima meritorni materijalni dokaz da se radi o možebitnoj prevari od strane proizvođača koji onda preuzima odgovornost. Također, savjetujem da svi koji koriste UI obavezno naprave dubinsku analizu prije nego li započnu s korištenjem određenog softvera i da se pritom ne oslanjaju na recenzije korisnika koje mogu biti marketinški plasirane ili lažne. Sigurnije je saznati koje izvorne materijale određena generativna UI i koristi za što pak postoje određeni alati, no uvijek je preporuka da se kontaktiraju profilirani stručnjaci u tom području, kao što su pravnici specijalizirani isključivo za područje prava intelektualnog vlasništva kao i stalni sudski vještaci za intelektualno vlasništvo.”
Umjetnu inteligenciju je, kaže ova jedinstvena stručnjakinja, jednostavno prepoznati.
– Ako malo bolje gledamo, UI je svugdje oko nas i lako se može uočiti diverzificiranost između djela koje je napravio čovjek a koje je kreirala UI. Kako generativna UI uči upravo na bazi koju je stvorio čovjek, sa stalnom edukacijom i informiranosti možemo pomoći osvijestiti korisnike na što trebaju obratiti pozornost – tvrdi naša sugovornica dodajući da postoji veliki broj alata kojima se, primjerice, provjerava plagijat sadržaja.
Na pitanje radi li UI zadaće poput marketinga, promocije i slično bolje od čovjeka i je li eventualno narušavanje
ljudskih prava previsoka cijena, Dr. Hedda Martina Šola spremno odgovara:
Pobjeda čovjeka nad UI: “Čovjek ima iskustvo”
– Upravo u marketingu je izuzetno visoka eksploatacija upotrebe umjetne inteligencije, pa je tako uočljivo da se danas blog sadržaji i newsletteri objavljuju puno češće. Procvjetala je i nagla eksploatacija e- knjiga… Dok je prije bilo potrebno izvjesno vrijeme da se kreira njezin sadržaj, danas nam se pompozno ističu reklamne ponude kako će UI ”u treptaj oka” ispisati za Vas cijelu e-knjigu. Kada govorimo o upotrebi UI u marketingu sa stajališta povrede, uočavamo trend povećane upotrebe logotipa, fotografija ili slogana kojeg umjesto dizajnera kreira umjetna inteligencija, no valja naglasiti da pojava umjetne inteligencije nije nešto loše, jer njezine koristi su mnogobrojne. Međutim, kao i sa svim novim alatima, pa tako i s UI, treba znati rukovati – kaže i podvlači kako ipak smatra da UI ovakve zadaće ne može napraviti bolje od čovjeka:
– Uzet ćemo vaš primjer kao novinara. Iako UI može u milisekundi doći do određenih informacija koje vam trebaju za određeni članak, a može ga čak napisati stručno i profesionalno, ona ne može zamijeniti vaše iskustvo koje imate u tom području. S obzirom na to da generativna UI uči i da s vremenom može biti sve bolja u pisanju novinarskih članaka, mi smo ipak ljudi koji upravo stvaramo osobne preferencije prema novinarima isključivo zbog emocija koje njihovi članci izazivaju u nama. I, zato svaki novinar ima svojevrsni potpis, kojeg po mom mišljenju, teško može nadmašiti UI – kazala je.
