Njemačka, nekada obećana zemlja za radnike iz jugoistočne Europe, postupno gubi privlačnost. Novo istraživanje njemačkog Ministarstva rada pokazuje da sve veći broj radnika iz Europske unije nakon nekoliko godina rada odlučuje napustiti zemlju, što dodatno pogoršava problem nedostatka radne snage u najvećem europskom gospodarstvu.
Migracija radnika iz drugih članica EU godinama je bila jedan od ključnih stupova njemačkog tržišta rada. Radnici iz istočne i južne Europe popunjavali su manjak u industriji, građevinarstvu, zdravstvu i javnim službama, posebno na poslovima koje domaće stanovništvo ne želi raditi.
No, studija njemačkog Ureda za jednako postupanje prema građanima EU pokazuje da sve više migranata danas Njemačku doživljava kao privremenu, a ne trajnu destinaciju.
Prema rezultatima istraživanja, znatan dio građana EU napušta Njemačku već unutar prve četiri godine boravka, piše Lider.
Povjerenica njemačke vlade za integraciju Natalie Pawlik upozorila je da si zemlja ne može priuštiti gubitak velikog dijela radnika iz EU zbog loših uvjeta.
Iako Njemačka godišnje prima između 400 i 700 tisuća doseljenika, istodobno bilježi i visoku razinu iseljavanja.
Manjak radnika i dalje velik
Problem je posebno izražen jer Njemačkoj kronično nedostaje kvalificirane radne snage. Prema analizi Njemačkog ekonomskog instituta (IW), samo u deset sektora s najvećim deficitom nedostaje više od 260 tisuća kvalificiranih radnika. Najveći manjak bilježi se u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi.
U zdravstvenom sustavu nedostaje oko 46 tisuća zaposlenika, što već sada produžuje liste čekanja i otežava dostupnost zdravstvenih usluga. Nedostatak radnika u građevinskom sektoru dodatno usporava izgradnju novih stanova.
Ekonomisti upozoravaju da će se problem s vremenom dodatno pogoršati jer sve veći broj radnika odlazi u mirovinu. Predsjednica njemačke Savezne agencije za zapošljavanje Andrea Nahles istaknula je da je nedavni rast zaposlenosti rezultat ponajprije dolaska radnika izvan Europske unije, dok broj zaposlenih njemačkih državljana pada zbog demografskih promjena.
Pad dolazaka Hrvata
Trend odlaska vidljiv je i među hrvatskim državljanima. Prema podacima njemačkog statističkog ureda, u Njemačkoj danas živi oko 426 tisuća Hrvata. No posljednjih godina broj novih dolazaka snažno se smanjuje.
Prije pet godina u Njemačku je godišnje dolazilo više od 33 tisuće hrvatskih državljana, dok je danas taj broj prepolovljen. Tijekom 2024. godine doselilo ih se oko 14.700, dok je gotovo 24 tisuće Hrvata napustilo Njemačku. Time je prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju zabilježen negativan migracijski saldo – više Hrvata otišlo je iz Njemačke nego što ih je u nju došlo.
Pad dolazaka zabilježen je i kod drugih radnika iz srednje i istočne Europe. Najveći pad zabilježen je kod hrvatskih, poljskih i bugarskih državljana.
Zašto radnici odlaze
Istraživanje pokazuje da su razlozi odlaska često povezani s troškovima života i uvjetima rada. Mnogi migranti navode visoke troškove stanovanja, osjećaj nepripadanja i probleme na radnom mjestu. Gotovo 39 posto ispitanika reklo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno, dok je gotovo polovica prijavila da je doživjela diskriminaciju na poslu.
Problemi se javljaju i kod priznavanja kvalifikacija, administrativnih procedura te ograničenih mogućnosti napredovanja u struci. Mnogi ističu i složenu birokraciju koja otežava svakodnevni život i integraciju.
Manja razlika u plaćama
Na promjenu migracijskih trendova utječe i smanjivanje razlike u plaćama između Hrvatske i Njemačke. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj danas iznosi oko 1360 eura, dok se u Njemačkoj kreće između 2850 i 3200 eura.
Iako su njemačke plaće i dalje znatno veće, razlika više nije tako velika kao prije 10-ak godina, kada su bile tri do četiri puta veće od hrvatskih. Kada se u obzir uzmu visoki troškovi života, posebno najamnine koje u velikim gradovima često prelaze tisuću eura, razlika u stvarnoj kupovnoj moći dodatno se smanjuje.
Zbog toga sve više radnika iz srednje i istočne Europe zaključuje da veća plaća u Njemačkoj ne znači nužno i znatno bolji životni standard.
Za njemačko gospodarstvo to predstavlja ozbiljan izazov. Stručnjaci upozoravaju da će bez bržeg priznavanja kvalifikacija, smanjenja birokracije, lakšeg pristupa stanovanju i otvorenijeg društvenog okruženja Njemačka sve teže zadržavati radnike iz drugih članica Europske unije. Bez njih će popunjavanje sve većih rupa na tržištu rada postajati sve teži zadatak. (ika/Lider)
