Sve više opijanja maloljetnika u Hrvatskoj. Lani jedno dijete imalo 4,2 promila

U Hrvatskoj ne samo da raste broj odraslih ovisnika o alkoholu, već postoji i trend opijanja u sve mlađoj dobi. Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Hrvatske pokazuju da je 9 posto više maloljetničkog opijanja od razine EU-a, izvještava HRT.

Alkoholiziranje maloljetnika je problem s kojim se sustav godinama bori, a s obzirom na to da je statistika poražavajuća, potrebno je uložiti još više napora u prevenciju.

Najviša koncentracija alkohola u organizmu maloljetnika lani bila 4,2 promila

Prošle godine je zbog trovanja alkoholom hospitalizirano čak 76 maloljetnika. Najmlađi je imao 12 godina, a najviša izmjerena koncentracija alkohola u krvi bila je 4.2 promila.

– Godinama pratimo trendove gdje mladi u Hrvatskoj počinju sve ranije konzumirati alkoholna pića, dečki u 12 godini, cure u 13. Jedna promjena u svjetonazoru koja postmodernistički kaže svima probaj sve i probaj sada – rekao je za HRT predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara Zoran Zoričić.

“Po prvi put u zadnjih 10 godina djevojke konzumiraju alkohol isto kao dečki”

Barem jednom mjesečno napilo se 45 posto 15-godišnjaka, prema podacima iz 2019. Po ispijanju alkohola, mladi Hrvati smjestili su se na 5. mjesto. Na neslavnoj listi prvi su mladi iz Danske.

– Nisu iznenađujući podaci, mi to već znamo i nekako podaci dosljedno pokazuju da imamo problem s konzumacijom alkohola mladih. I ono što je možda neki novitet koji se sad dogodio to je da su po prvi puta sad u zadnjih deset godina, djevojke konzumiraju alkohol isto kao dečki, s tim da dečki ne konzumiraju manje – govori Martina Ferić, socijalna pedagoginja.

Ovisnost o alkoholu kao najprihvatljivija u društvu

Ovakvi podaci o alkoholiziranju mladih rezultat su toga što je alkohol najprihvatljiviji oblik ovisnosti u društvu.

– Pijenje odraslih potiče pijenje mladih, nemojmo u hrvatskom društvu biti licemjerni i govoriti o pijenju mladih, a da izuzmemo nas odraslu generaciju od odgovornosti za to. S mladima treba razgovarati i educirati ih. Treba im reći da imaju pravo da donesu odluku, ali prije nego donesu odluku da se informira o dobrim i lošim posljedicama uporabe nečega – govori Zoričić.

Potrebno poboljšanje programa prevencije

Uzorci ponašanja kod mladih godinama se proučavaju u Laboratoriju za prevencijska istraživanja. Iz laboratorija napominju da je eksperimentiranje s alkoholom dio adolescencije.

– Kad bi to pomaknuli na 14 ili na 16 godina napravili bi jako veliku stvar i ono što bi kao društvo mogli napraviti je da uložimo napore da to eksperimentiranje ili uzimanje povremeno, znači imanje iskustva zapravo ne pređe u redovito korištenje – govori Ferić.

Postoje preventivni programi, ali je potrebno njihovo poboljšanje. Cilj vladina akcijskog plana jest smanjiti dostupnost alkohola maloljetnicima te uvesti restrikcije u reklamiranju alkoholnih pića.

– Već sada se provode brojni preventivni programi kojima se osnažuju mladi, kojima se potiče samopoštovanje u populaciji mladih i kojima se uči zapravo o štetnosti konzumacije alkohola, piše Index. Provode ih najčešće naše službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo – rekla je za HRT Ivana Portolan Pajić, šefica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva.

Stručnjaci napominju da imamo dobar zakon, ali da je potrebno uložiti više u njegovo provođenje jer je alkohol hrvatskim maloljetnicima i dalje lako dostupan. (ika)