Tko mulja, Plenković ili Ministarstvo? Čini se da je od početka bio plan zakinuti umirovljenike

Foto: Arhiva/BJLive/Ilustracija

Nedugo nakon što je u veljači javnosti predstavljen paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, prema kojem je umirovljenicima predviđena isplata energetskog dodatka, Ministarstvu rada postavili smo jedno logično pitanje – hoće li se, za potrebe utvrđivanja graničnog iznosa mirovine, gledati iznosi tadašnjih mirovina ili će se gledati iznosi usklađenih mirovina, podsjeća Mirovina.hr. Unatoč eksplicitnom pitanju, poručili su nam kako će sve informacije o isplati biti objavljene na vrijeme te kako će službena Odluka o isplati jednokratnog novčanog primanja biti donesena uskoro

Budući da je paket mjera stupio na snagu 1. travnja, a u Odluci je propisano da će se gledati mirovina za ožujak (koja se, inače, isplaćuje u travnju i koja je prva mirovina nakon usklađivanja), poslali smo još jedan upit Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, tijelu zaduženom za isplatu da nam potvrdi tu informaciju. To su i učinili te smo o tomu objavili vijest koju su preuzeli drugi mediji, što je rezultiralo time da predsjednika Vlade Andreja Plenkovića netko od novinara upita zašto se to tako napravilo. Premijer je kao iz topa kazao da će se taj problem riješiti, da neće biti ispadanja iz mjere ili padanja u niži razred zbog usklađivanja.

Muljanje umirovljenika

Na tisuće umirovljenika ostat će bez (većeg) energetskog dodatka!
Ista stvar dogodila se lani s isplatom covid dodatka. Međutim, problem tada nije bio toliko velik jer je tadašnje usklađivanje iznosilo 0,56 posto. Sada, kada je četiri puta veće (2,24 posto), šteta će biti daleko veća. Željko Šemper iz HSU-a izračunao je da će zbog činjenice da će se gledati usklađene mirovine 14 tisuća umirovljenika u potpunosti ostati bez dodatka (jer će im mirovina prijeći iznos od 4000 kuna), a 34 tisuće onih koji su blizu granice past će u niži razred isplate. Ukratko – zbog usklađivanja će dobiti pedesetak kuna veće mirovine, ali ostaju bez 300 kuna dodatka jednokratne pomoći. Vlada će zbog ovog manevra uštedjeti oko 14 milijuna kuna.

Naravno, sve je po zakonu, no problem je sljedeći. Ako u veljači najavljuju pomoć umirovljenicima i ako ta pomoć ovisi o iznosu njihove mirovine, onda su ih bili dužni obavijestiti da to ne vrijedi za njihovu trenutačnu mirovinu nego tek za onu koja će im na račun sjesti nakon usklađivanja.

Tko mulja, Plenković ili ministarstvo rada

Kada je premijer najavio da će se taj problem izbjeći, Ministarstvu rada poslali smo upit na koji način to planiraju napraviti. Najbezbolnije nam se činilo da Vlada izmjeni Odluku na način da se gledaju mirovine za veljaču, a ne za ožujak. Međutim, iz Ministarstva rada stiže potpuno drugačiji odgovor, a krivnju djelomice svaljuju i na umirovljeničke udruge.

Dakle, u veljači kada smo ih pitali hoće li se gledati usklađeni ili neusklađeni iznosi mirovina nisu nam znali reći da se ”prilikom procjene (…) uzelo u obzir i očekivano redovito usklađivanje mirovine.”
Hinjenje brige za najsiromašnije
Bez (većeg) dodatka ostaje gotovo 50 tisuća umirovljenika! HSU: Vlada se izblamirala

Nadalje, u odgovoru Ministarstva niti jednom riječju nisu se osvrnuli na Plenkovićevu najavu da će se problem riješiti, piše Mirovina.hr. Dapače, implikacija jest da se problem neće riješiti. Iz Ministarstvu su dodatno napomenuli kako je važno istaknuti svrhu isplate energetskog dodatka – a to je zaštita umirovljenika s najnižim primanjima.

Kako onda objasniti činjenicu da će zbog ovog poteza 34 tisuće umirovljenika dobiti 300 kuna manji dodatak?  Ne zaboravimo da su tu i umirovljenici čije su mirovine u veljači iznosile oko 1480 kuna, da bi s usklađivanjem ”zaradili” 30-ak kuna veću mirovinu pa će umjesto 1200 dobiti 900 kuna dodatka.

Pripreme za isplatu dodatka, prema svemu sudeći po iznosima usklađenih mirovina, su u tijeku. Isplata se očekuje u svibnju 2022. godine za što je u državnom proračunu osigurano oko 480 milijuna kuna za više od 720 tisuća korisnika, zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.