Piše:D.Vitanović
Valjda su poduzetnici previše podigli glavu pa ih je država odmah morala lupiti prijedlogom promjene zakona kojim direktori svih tvrtki moraju isplaćivati bruto plaću od deset tisuća kuna. A, to otprilike znači da će tisuće startupova, mikro i malih tvrtki završiti s ključem u bravi, ne zato što ne žele isplatiti plaću već jednostavno jer ne mogu. Ne vrte dovoljno novca. Direktori su doslovce to na papiru jer su često i jedini zaposlenici u svojim tvrtkama i pokušavaju preživjeti i razviti posao ali uz nametanje ovakve plaće to postaje nemoguće. A, tko ju ne bude isplaćivao eto inspekcije i kazni. Usporedbe radi, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je u 2017. godini poslovalo 1819 poduzetnika od čega 1600 mikro i 190 malih, te tek 24 srednja i dva velika.
Ministar Marić je prijedlogom ovakvog zakona sve poduzetnike u startu proglasio lopovima koji moraju dokazati nevinost da bi ih država pustila na miru, a nije da već ne uzima ogroman harač za vječno gladna proračunska usta. Takvu ocjenu dao je niz poduzetnika uz napomenu, koja apsolutno stoji, da ovakve prijedloge zakona piše netko tko nikad u životu nije radio na tržištu, stvorio proizvod i potom ga uspio prodati i na koncu naplatiti. Drugim riječima netko kome svaki mjesec na tekući račun plaća sjedne iz državnog proračuna gdje se novac valjda nekim čudom stvori.
Ironija je u tome da je sutra Dan poduzetništva koji će se obilježiti i u Tehnološkom parku Bjelovar koji je servis upravo mikro i malim tvrtkama dok ne stanu na svoje noge. Stoga smo za analizu ovakvog prijedloga zakona zamolili direktoricu Ivanu Jurković – Piščević.
Analiza Ivane Jurković – Piščević
U periodu godine kada najveći udio populacije ide na godišnje odmore, na portalu e-Savjetovanje objavljena su tri nacrta prijedloga zakona koji se direktno dotiču svih nas:
· Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
· Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
· Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Sažeto, nastavlja se izgradnja predodžbe i uvjerenja kako je svaki poduzetnik lopov, muljator i netko tko je u poduzetništvo ušao samo sa jednim ciljem – da se nešto/negdje pokrade. Jer kako inače shvatiti „mehanizme sprječavanja zlouporabe propisa“. Da stvar bude bolja, osim financijskih sankcija/povećanja davanja i doprinosa od strane poduzetnika, nema definiranih, strukturiranih rješenja praćenja, mjerenja, kontrole i definiranja tko je „zlorabitelj“. Tko će pratiti, koji su kriteriji – jer ako ne znaš koga i kako, kazni sve.
Analiza poduzetnika Hrvatske u 2017. godini na razini NUTS-2 , pokazala je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj sjedište imalo 75.111 poduzetnika (62,6 %), a u Jadranskoj Hrvatskoj 44.970 poduzetnika (37,4 %). Kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske bilo 632 662 zaposlena koji su ostvarili slijedeće financijske rezultate: 526,5 milijardi ukupnih prihoda, 503,5 milijarde ukupnih rashoda, 31,3 milijarde dobiti razdoblja, 13,4 milijardi gubitka razdoblja, 17,8 milijardi neto dobiti, a prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih iznosila je 5.487 kuna, što je 2,1 % više od plaće zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske (5.372 kune). Kod poduzetnika Jadranske Hrvatske bilo je 240.222 zaposlena koji su ostvarili slijedeće financijske rezultate: 151,9 milijardi kuna ukupnih prihoda, 146,3 milijardi ukupnih rashoda, dobit razdoblja u iznosu 10,1 milijardu, gubitak razdoblja od 6,1 milijardu i ostvarili pozitivan financijski rezultat, neto dobit od 4,1 milijardu kuna. (Izvor: FINA)
| Opis | Kontinentalna Hrvatska | Jadranska Hrvatska | Ukupno RH | |||
| 2017. | indeks | 2017. | indeks | 2017. | indeks | |
| Broj poduzetnika | 75.111 | 44.970 | 120.081 | – | ||
| Broj zaposlenih | 632.662 | 105,7 | 250.222 | 106,3 | 882.884 | 105,8 |
| Ukupni prihodi | 526.475 | 109,2 | 151.920 | 110,6 | 678.395 | 109,5 |
| Ukupni rashodi | 503.460 | 110,1 | 146.309 | 111,4 | 649.769 | 110,4 |
| Dobit razdoblja | 31.258 | 108,1 | 10.139 | 110,7 | 41.397 | 108,7 |
| Gubitak razdoblja | 13.443 | 144,4 | 6.069 | 132,8 | 19.512 | 140,6 |
| Neto dobit/neto gubitak | 17.816 | 90,9 | 4.070 | 88,7 | 21.885 | 90,5 |
| Prosječna mjesečna neto plaća | 5.487 | 104,3 | 5.080 | 104,2 | 5.372 | 104,3 |
Kod poduzetnika Jadranske Hrvatske najviše zaposlenih u 2017. godini bilo je kod mikro poduzetnika (87.339), dok je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske najveći broj zaposlenih bio kod velikih poduzetnika (188.345).
Najveće prosječne mjesečne neto plaće u 2017. godini obračunali su veliki poduzetnici Kontinentalne Hrvatske, 6.869 kuna, a Jadranske Hrvatske u iznosu od 6.183 kuna. Najmanju plaću obračunali su mikro poduzetnici Kontinentalne Hrvatske i ona je iznosila 3.769 kuna te je bila za 4,6 % manja od prosječne mjesečne plaće zaposlenih kod mikro poduzetnika Jadranske Hrvatske (3.950 kuna). (Izvor: FINA)
Imavši na umu činjenicu kako nam je mirovinski sustav u teškom kolapsu, bilo je potrebno definirati „kome se još može uzeti“, pogotovo jer rast stope (samo)zapošljavanja ne ide po planu. Najveći udar je na mikropoduzetnike – one koji ne žele raditi na crno, već po pravilima i zakonima države u kojoj posluju. Kao da silno administrativno opterećenje s kojim se iz dana u dan moraju boriti, a paralelno razvijati posao, nije dovoljno. Različitost informacija, izostanak kvalitetnih strukturiranih planova razvoja (jer, papir trpi svašta), ponižavanje poduzetnika kao osobe koja isključivo samo traži način za muljanje, rezultirat će gašenjem tvrtki i/ili neulaskom u poduzetništvo. Male tvrtke u okruženju bore se iz dana u dan sa preživljavanjem – ako pojedina tvrtka preživi period otrježnjenja (6mj-18mj), znači da uspijeva. No, neovisno o starosti tvrtke, silna energija se gubi na podmirivanje planova države. Zapravo, ne države, već nekolicine ljudi koja osmišljava kako bi poduzetništvo trebalo izgledati, a najbliže što su bili istome bila je neka konferencija ili film. Karikirano, ovo je još jedan od poziva države da se pobrinete za nju, učite djecu kako je posao snova raditi u državnoj službi, da se društvo dijeli na one koji svoju plaću krvavo zarade i one kojima plaća sama ide, da je svatko tko ulazi u poduzetništvo budala, a život je divan kada se živi na kreditu… danas uživaj, sutra ćemo naplatiti. Iako je krucijalna greška napravljena prilikom same uspostave mirovinskog sustava, ovaj pokušaj stabiliziranja korištenjem potpuno krivih mehanizama, ni ne liči na vatrogasnu mjeru snažnog požara koji nas očekuje. Znači li ovo da će se otvoriti još neka agencija koja će postavljati na stup srama one koji se bore i razvijaju, ali velike, podobne ostavlja po strani? Uz silno poticanje razvoja poduzetništva („svako selo ima svoju inovaciju-trla baba lan“ model), izuzetno će biti snažan negativan utjecaj na žensko poduzetništvo i poduzetništvo u cjelini. A ovo je tek početak.
Možda, iako politolog u meni sumnja da se u pozadini sprema nešto puno opasnije za poduzetništvo. Skretanje pažnje, kao alat koji se jako često koristi, samo je navlakuša za široke mase. Konkurentnost poslovanja i ostali aspekti koji čine uspješnost države, nije nešto s čime se možemo pohvaliti (gledajući države koje su nas prestigle, dok se mi nismo mogli dogovoriti oko ustaša i partizana). Najavljeno povlačenje nacrta, samo je pokazatelj nespremnosti i neznanja – jer tko još čita nacrte na e-savjetovanju.
