Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Automobila na hrvatskim cestama nikad nije bilo više. Prema službenim i javno dostupnim podacima, u Hrvatskoj je registrirano više od 2,7 milijuna vozila, od čega se većina odnosi na osobne automobile.
Trend rasta traje godinama i dodatno opterećuje prometnu infrastrukturu u većim urbanim sredinama.
Iako ne postoji jedinstvena službena nacionalna rang-lista registriranih vozila po gradovima, dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), MUP-a i registracijskih područja jasno pokazuju gdje je koncentracija vozila najveća.
TOP gradovi po broju registriranih vozila (procjene i registracijska područja)
– Zagreb – oko 480.000 vozila
– Split – više od 120.000
– Rijeka – oko 118.000
– Osijek – oko 90.000 – 100.000
– Zadar – oko 70.000 – 80.000
– Pula – oko 50.000 – 60.000
– Varaždin – oko 35.000 – 40.000
– Karlovac – oko 35.000
– Slavonski Brod – oko 30.000 – 35.000
– Bjelovar – oko 25.000 – 30.000
Napomena: dio podataka odnosi se na registracijska područja, a ne isključivo administrativne granice gradova, jer Hrvatska ne objavljuje jedinstveni godišnji poredak vozila po gradovima.
Zagreb daleko ispred svih
Zagreb uvjerljivo prednjači s gotovo pola milijuna registriranih vozila. Glavni grad tako predstavlja apsolutno središte hrvatske automobilske flote, što se izravno odražava na svakodnevne prometne gužve, pritisak na parkirna mjesta i infrastrukturu.
Srednji gradovi pod sve većim pritiskom
Gradovi poput Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra bilježe visoke brojke vozila u odnosu na broj stanovnika, što dodatno pojačava problem parkiranja, osobito u užim gradskim jezgrama. U mnogim slučajevima broj vozila raste brže od mogućnosti širenja prometne infrastrukture.
Bjelovar: Primjer grada koji ”puca po šavovima”
Posebna je priča i Bjelovar, koji posljednjih godina sve snažnije osjeća pritisak rasta broja automobila.
Kako smo već pisali, već dulje traje rasprava o kroničnom nedostatku parkirališnih mjesta, posebno u središtu grada.
U pojedinim dijelovima grada pronalazak slobodnog mjesta postaje svakodnevni izazov, a prometni pritisak vidljiv je gotovo u svako doba dana.
Grad je posljednjih godina širio parkirališne kapacitete i uvodio nova prometna rješenja, no potražnja i dalje raste brže od infrastrukture, što Bjelovar svrstava među srednje hrvatske gradove koji sve jasnije osjećaju posljedice masovne motorizacije.
Bjelovar prije godinu i pol dana izbacio kamione iz središta
Grad Bjelovar je koncem 2024. godine uveo i novu regulaciju prometa kako bi smanjio promet u središtu grada i povećao sigurnost.
Promjena, koja je stupila na snagu u srijedu, odnosi se na tranzit teretnih vozila duljih od 12 metara.
Kamionima s prikolicom i tegljačima više nije dopušten prolazak kroz centar grada, već su usmjereni na alternativne pravce: državne ceste DC43 i DC28 te djelomično Trojstvenu ulicu od spoja s Đurđevačkom do istočne obilaznice.
Za provedbu odluke zaduženi su policija i prometno redarstvo, a poštuju li vozači odluku i koliko ih uopće zna za nju? Uh,… to je već druga priča.
