Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u prosincu 2025. godine u Hrvatskoj je bilo 133.640 obrta, što je 10.578 više nego godinu ranije (+8,6 %), odnosno 42.672 više nego 2020. godine (+46,9 %).
Najveći udio obrta čini Ceh uslužnog zanatstva (57,9 %), a slijede ugostiteljstvo i turizam (8,8 %), prijevoz (8,5 %), frizerske i srodne djelatnosti (8 %), proizvodno zanatstvo (7,3 %), trgovina (6,6 %) te ribarstvo i poljodjelstvo (2,9 %).
Rast broja obrta zabilježen je u svim županijama, a najviše ih je u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.
U obrtima je u prosincu 2025. godine bilo zaposleno 236.280 osoba, što je 9.797 više nego godinu ranije (+4,3 %).
Broj zaposlenih u obrtima u odnosu na 2020. godinu porastao je za 50.280 osoba (+27 %).
Broj žena obrtnica iznosi 50.454, uz godišnji rast od 9,3 %, dok je udio žena u ukupnom broju obrtnika narastao na 37,1 %.
Pozitivan trend bilježi se i u obrazovanju – u obrtničke programe upisano je više od 8.394 učenika, a položeno je 859 majstorskih ispita i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil istaknuo je kako, unatoč pozitivnim trendovima, obrtnici i dalje rade u izazovnim uvjetima zbog nedostatka radne snage, poreznog opterećenja, nelojalne konkurencije i rasta troškova.
Naglasio je važnost partnerskog odnosa sa zakonodavcem te aktivnu ulogu HOK-a u zakonodavnim procesima, posebno u vezi s Fiskalizacijom 2.0, čija je primjena, na zahtjev Komore, odgođena, uz osiguranu edukaciju i podršku obrtnicima. (ika)
