Najveći financijski udar koronakrize na svojim su džepovima osjetili zaposleni u zračnom i kopnenom prijevozu, turizmu, ugostiteljstvu i uz njih vezanim uslugama, poput putničkih agencija.
Potvrđuju to podaci državne statistike prema kojima je prosječna neto plaća zaposlenih u zračnom prijevozu u Hrvatskoj na kraju prošle godine bila čak 1336 kuna ili preko 11 posto manja nego na početku godine, piše Index.hr.
Istodobno, prosječna mjesečna neto primanja po zaposlenom u sektoru turizma i ugostiteljstva smanjila su se za 500 kuna ili gotovo 10 posto. Nešto manji pad prosječnih plaća DZS je registrirao i u nizu drugih djelatnosti, poput kopnenog prijevoza i brojnih uslužnih djelatnosti, kao i u umjetnosti, zabavi i rekreaciji.
Epidemiološke mjere srušile su plaće u nizu sektora u Hrvatskoj
Pad plaća u tim sektorima posljedica je ograničenja koje nam je donijela pandemija koronavirusa. Doduše, cilj epidemioloških mjera je zaštita zdravlja ljudi, no druga strana iste medalje je snažan udar na poslovanje brojnih sektora, posebno uslužnog, o kojem ovisi hrvatsko gospodarstvo. Za brojne se tvrtke posebno kritičnim pokazao lockdown, najprije onaj potpuni, proljetni, a potom i ograničeni, zimski koji je rezultirao otkazima, pa čak i gašenjem niza tvrtki. Primjerice, procjene ugostitelja govore da je samo u tom sektoru izgubljeno oko 11 tisuća radnih mjesta, kao i da su mnogi ugostiteljski objekti tijekom posljednjeg zaključavanja gospodarstva definitivno stavili ključ u bravu.
S druge strane, plaće su u pojedinim sektorima i u koronakrizi rasle. Tako je u sektoru rudarstva i vađenja prosječna neto plaća u prosincu prošle godine bila 957 kuna veća nego u siječnju, odnosno tijekom prošle godine je porasla sa 7982 na 8939 kuna. I u energetici je došlo do rasta plaća: početkom godine prosječna plaća u tom sektoru iznosila je, prema podacima DZS-a, 9048 kuna, a krajem godine 9533 kune, što je 485 kuna više.
U javnom sektoru plaće su porasle
Značajan porast plaća u istom je razdoblju zabilježen i u ICT sektoru, u kojem je prosječna plaća početkom prošle godine iznosila 8965 kuna, a krajem godine 9478 kuna ili 513 kuna više. Time je samo nastavljen i ubrzan trend rasta plaća u tom sektoru, koji je u prošloj, korona-godini zbog ubrzane digitalizacije doživio pravi procvat.
Financijski sektor
Rast plaća statistika je registrirala i u prerađivačkoj industriji koja je, zbog otežanih komunikacija do kojih su dovele epidemiološke mjere u svijetu, proradila punom parom, barem u segmentima prehrambene, farmaceutske i pojedinih drugih industrija. Plaće su, pokazuju podaci DZS-a, lani porasle i u financijskom sektoru, kao i u poslovanju nekretninama. Značajan rast prosječnih plaća imao je i javni sektor, u kojem je prosječna neto plaća na početku godine iznosila 7932 kune, a krajem godine 8257 kuna, što se vjerojatno dijelom može pripisati isplati božićnica.
Obnova od potresa potakla je rast plaća u građevini
Ipak, sektor koji je lani možda najviše iznenadio je građevinarstvo. Naime, prosječna plaća u građevini tijekom 2020. godine je porasla stotinjak kuna, s 5532 kune, koliko je iznosila početkom godine, na 5632 kune krajem godine. Iako nije riječ o velikom rastu, vrijedi istaknuti da je do njega došlo u uvjetima kada građevina, prema podacima Eurostata, spada među slabije plaćena zanimanja i u Hrvatskoj i u EU. Osim zbog nedostatka radnika u građevinskom sektoru, rast plaća u građevini u Hrvatskoj rezultat je i obnove od razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku – zagrebačkog i petrinjskog zbog kojeg su građani, s obzirom na to da prava i organizirana obnova još nije ni krenula, sami počeli obnavljati svoje stambene objekte. Stručnjaci kažu da se u građevinskom sektoru zbog pojačane potražnje za radom i u sljedećim godinama može očekivati rast plaća.
