Ulica ustaškog ministra u Bjelovaru preimenovat će se u čast mladog heroja Domovinskog rata

Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)/Fotoarhiva: Mato Ćurak. Na fotografiji Tihomir Vrdoljak

Pred bjelovarskim gradskim vijećnicima na skorašnjoj sjednici Gradskog vijeća, između ostalog, naći će se i Odluka o preimenovanju jedne ulice u Bjelovaru koja će biti stavljena na glasanje.

Konkretno, radi se o Ulici Julija Makanca koja se pruža sjeverozapadno od raskrižja Ulice Jurja Dalmatinca i Ulice Vlahe Bukovca pa sve do poljskoga puta, preimenuje se u ”Ulicu Tihomira Vrdoljaka”, premda je u siječnju ove godine bio prijedlog da se ta ulica preimenuje u ”Ulici heroja Kusonja 1991”.

Miče se ime osobe koja je u Bjelovaru proglasila NDH

Inače, Julije Makanec je bio ministar narodne prosvjete u Vladi Nezavisne Države Hrvatske. Bio je filozof, srednjoškolski nastavnik, a karijerni uspon je doživio tek po stvaranju Banovine Hrvatske, kada je ponovo došao u Bjelovar, postao ravnatelj gimnazije, a onda i gradonačelnik.

Iako formalno HSS-ovac, Makanec je vjerojatno ustašku prisegu položio već prije raspada Kraljevine Jugoslavije. U novoj, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj postao je visoki ustaški dužnosnik i sveučilišni profesor.

Makanec je nakon uspostave NDH postao gradski načelnik u Bjelovaru, gimnazijski ravnatelj, logorski pobočnik i stožernik za mušku ustašku mladež u stožeru Bilogora.

Kao gradski načelnik je 8. travnja u Bjelovaru proglasio Neovisnu hrvatsku državu. U svibnju 1945. s drugim se članovima Vlade NDH predao Saveznicima te ga je nakon izručenja Vojni sud 2. armije JA zbog veleizdaje i ratnog zločina osudio kao ”narodnoga neprijatelja” na smrt strijeljanjem s konfiskacijom imovine.

Tihomir Vrdoljak, prvi pali heroj s bjelovarskog područja 

Prvog rujna 1991. godine, u obrani svoje voljene Domovine, smrtno je stradao mladi Tihomir Vrdoljak i time postao prvi poginuli branitelj u Domovinskom ratu s bjelovarskog područja, inače hrvatskog redarstvenika, pripadnika tadašnje Policijske uprave Bjelovar.

Tužna je to priča o tragično prekinutoj mladosti, ali i o hrabrosti hrvatskih mladića koji su spremno stali u obranu svojeg naroda, domovine i slobode.

Pokojni Tihomir bio je upravo jedan od takvih neustrašivih mladića…

Okolnosti u kojima je preminuo tada 23–godišnji Tihomir dobro su znane. Tog 1. rujna 1991. godine, u popodnevnim satima, četničko–terorističke grupe krenule su u još jedan u nizu neuspješnih napada na Grad Daruvar i to upravo u naselju Donji Daruvar gdje su naišli na odlučnu obranu hrvatskih snaga.

Pored poginulog Tihomira, u ovom žestokom okršaju teško je ranjeno i pet hrvatskih branitelja, njegovih suboraca, pripadnika Policije i Odreda narodne zaštite.

Ranije istog dana, u prijepodnevnim satima, Tihomir je kao pripadnik skupnih snaga policije i Odreda narodne zaštite sudjelovao na drugoj strani Daruvara, u Doljanima, u akciji spašavanja zarobljenih branitelja koji su se, zbog okruženja, nedostatka streljiva i prijetnje agresora da će ubiti civile u mjestu, predali, a nakon čega su i zvjerski mučeni.

U Bjelovaru nema više ulica nazvanih po osobama koje su sudjelovale u ustaštvu

Prihvate li gradski vijećnici ovu Odluku o promjeni imena ulice, Područni ured za katastar Bjelovar potom će obaviti upis preimenovanja ulice.

Ploča s imenom ulice, kao i pločice s kućnim brojevima zgrada postavit će se sukladno Pravilniku o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima, dok će se troškovi za provođenje ove Odluke osobama koje imaju prebivalište ili boravište, odnosno sjedište na području ulice koja se preimenuje, osigurat u Proračunu Grada Bjelovara.

Inače, odlukom gradskih vijećnika u siječnju ove godine preimenovane su dvije ulice koje su desetljećima nosile ime Stipe Javora i Vladimira Jurčića koji su poput Makanca bili dijelom zločinačke NDH i sudjelovali u ustaštvu.

O tome smo prvi pisali OVDJE.

Vrlo je izvjesno, dakle, da će i ime posljednje ulica u Bjelovaru na skorašnjoj sjednici Gradskog vijeća koja je nazvana po dužnosniku i propagandistu ustaškog režima biti uklonjena.