U prostoru Galerije ”Nasta Rojc” u sklopu bjelovarskog Gradskog muzeja za sutra je zakazana izložba ”Stećci – nekad i danas” koja je nastala povodom upisa stećaka na UNSECO-ov Popis svjetske kulturne baštine. Posjetitelji će moći razgledati crteže, arhivske bilješke, skice, mape, suvremeno prezentiranu dokumentaciju i, naravno, vrhunske fotografije dvojice izvrsnih fotografa Toše Dapca i Živka Bačića.
-Studijskom tematskom izložbom predstavljeno je istraživačko, znanstveno i kulturno bavljenje tom jedinstvenom srednjovjekovnom baštinom. Kroz pomno odabrane lokalitete s područja dalmatinske unutrašnjosti, dubravčakog područja i južnih dijelova Bosne i Hercegovine, stećci su na izložbi prikazani kao autentična pojava i originalni fenomen unutar cjelokupnog europskog srednjovjekovlja–stoji u pozivnici na izložbu. Predstavljena je građa koja dokumentira krajolike i stećke od 19 stoljeća do danas kroz prizmu prvih istraživanja od početka primjene znanstvene metodologije i dokumentacije do suvremenih tehnologija.
Dva važna lokaliteta
U odabiru lokaliteta naglasak je stavljen na dva UNESCO-ova lokaliteta iz Hrvatske: na Cistu Veliku kod Imotskog te groblje oko crkve sv. Barbare u Dubravci pokraj Konavala. Ostali lokaliteti odabrani su iz njihove okolice na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su na određeni način, upisom na UNESCO-ov Popis, oblikovanjem stećaka, odabirom ukrasa i sl. povezani s dva lokaliteta iz Hrvatske. Nadalje kriteriji su bili: atraktivnost stećaka, izražena kroz njihove ornamente i reljefe, smještaj u prostoru, brojnost, dostupnost i dokumentirana istraživačka djelatnost koja nam je dala mogućnost iscrpnijeg prikaza komparativnog materijala, odnosno fotografija, crteža dokumenata i sl. Stoga su, prema jednom ili više od navedenih kriterija, odabrani i prikazani sljedeći lokaliteti: iz Republike Hrvatske: Cista Velika kod Imotskog, crkva sv. Barbare / Dubravka kod Konavala, Lovreć i Zagvozd kod Imotskog, Brotnice u Konavlima, Novakovo greblje, Ričice. Iz Bosne i Hercegovine to su: Radimlja, Boljuni kod Stoca, Posušje, Ravanjska vrata kod Kupresa, Blidinje.
Arhivska građa, fotografije…
Odabir teme posebno je važan i za organizatora izložbe, Gliptoteku HAZU, jer se u fundusu muzeja nalazi Zbirka sadrenih odljeva stećaka čiji su predmeti većim dijelom izloženi u stalnom postavu, a nastali su za Izložbu srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održanu u Parizu 1950. godine. Arhivska građa, crteži te fotografije prikupljeni za tu izložbu do sada su bili malo poznati i nikada izlagani. Stoga je izložba prilika da se naglasi važnost i doprinos Gliptoteke HAZU u znanstvenoistraživačkom radu u proučavanju stećaka i njihovoj prezentaciji i popularizaciji od 50-ih godina 20. stoljeća pa sve do danas. (ika)
