Uskrsna delicija: Cijena po kilogramu doseže i do 17 eura, potražnja je izuzetno velika

Hrvati, prema nekim statistikama, samo u vrijeme Uskrsa pojedu oko 650 tona janjetine, između 42 i 55 tisuća komada janjadi, a uzgojiti ih nije nimalo lako

Na farmi Zdene Ramljaka iz Korenice ovce se ovih dana janje kao na traci. Samo su se prethodnu noć ojanjile njih 22, a jučer prijepodne, do 13 sati, još 14 komada. To znači da janjce neće prodavati prije ljetnih mjeseci, od sredine srpnja do početka rujna, a najveća špica je oko Velike i Male Gospe. No mobitel mu je svejedno užaren od poziva. Iako na tržnicama cijena janjetine ovih dana doseže i 17 eura za kilogram, potražnja je ogromna pa meso traže i kod Zdene. Hrvati, prema nekim statistikama, samo u vrijeme Uskrsa pojedu oko 650 tona janjetine, između 42 i 55 tisuća komada janjadi, a uzgojiti ih nije nimalo lako. Zdeno priča kako svi ovih dana na njegovoj farmi, i djed, baka, brat, supruga, tri zaposlena od kojih i dva radišna Nepalca, dežuraju 24 sata dnevno i ništa ne prepuštaju slučaju.

Za janje od 24 kilograma dobije se oko 130 eura

– Što ako je posteljica janjetu preko glave, ako je došlo do nekih komplikacija? – pita Zdeno, te dodaje kako ima i dvojki, kod najmanje 50 ovaca dosad, a dok se sve ojanje, možda i 100-tinjak od ukupno 1000 na farmi – zajedno sa 150 ovnova u ekološkoj proizvodnji u idiličnom krajoliku podno Ličke Plješivice. Netko tko ima 100 ovaca mora imati najmanje 80 janjaca, priča on. Dio njegova stada ličke pramenke služi, naime, i za remont – oko 150 mladih ovaca koje se ne janje i 60 do 70 ovnova, tako da on od ukupne brojke računa na oko 850 janjaca ove godine za prodaju. Svako se obavezno evidentira, čak i onih 10 do 15 komada koji će otići za ”vlastite potrebe” na farmi. Negdje se ovce janje i dva puta godišnje. No kod njega toga, kaže, nema jer mu je previše stalo do životinja, piše Večernji. On u kolovozu odvaja ovnove od ovaca i ponovno ih pušta među njih tek u studenom, kako bi pomladak prispio u uskrsno vrijeme, a meso janjadi na stolove ugostitelja i građana na vrhuncu turističke sezone. Stočari iz Like, orijentirani na uskrsnu potrošnju, ali s manjim stadima, danas pak po janjetu od oko 23 do 24 kilograma dobivaju oko 130 eura, oko 6 eura za kilogram žive vage.

Za janje ”na crno” dobije se više potpore

– Jesu janjci sada manji, ali ta svota nije mala – kaže Zdeno. Ako mesari, primjerice, dobiju i 17 eura po kili, ispada da za svako kupljeno janje – jedno dobiju besplatno, smije se Zdeno po kojemu je ta cijena “pretjerana”. No malo je uopće klaonica za janjad, a puno muke da bi netko 10 ili 20 janjaca vozio do klaonice u Gospiću kako bi dobio bolju cijenu. Njemu je lakše u ljetnim mjesecima po 250 do 300 komada natovariti u kamion kupcu iz Zadra i ”riješiti” ih se putem veleprodaje.

Koliko se janjadi u Hrvatskoj proda na crno pitamo, zna li se da se svake godine spominju famozne brojke od 650 tisuća ovaca u Hrvatskoj i manje od 200 tisuća komada legalno zaklane janjadi. No preciznih brojki nitko nema. Samo računicu – za janje ”na crno” dobije se daleko više od potpore za proizvodna plaćanja po ojanjenoj ovci, a tako izbjegne i papirologija i podnošenje financijskih izvješća.

Klanje ”po šljivama”?

– Sramota je ako netko janjetinu prodaje na crno samo kako bi izbjegao PDV od 5 posto – to je ništa. Legalno ga odjaviš i to je to. Pa ne može ispasti da si 250 do 300 komada zaklao na gospodarstvu za svoje potrebe, zna se koliko se može pojesti kroz godinu dana – priča Zdeno, uvjeren je kako bi janjaca trebalo biti i više od statističke brojke ovaca.

No, priznaje da je važno i kako tko vodi računa o svom blagu. Taj se posao mora voljeti, a “danas bi svi samo novce, a sjedili u hladovini”.