Dok su se ovih dana u domovima diljem Hrvatske bojala jaja i pripremao uskrsni stol, u Bjelovaru se čuva pravo malo blago – najstarija pisanica u Hrvatskoj, stara oko šest stoljeća.
Ovaj iznimno vrijedan arheološki nalaz danas se čuva u Gradskom muzeju Bjelovar, a otkriven je još 2003. godine tijekom sustavnih arheoloških istraživanja na srednjovjekovnom lokalitetu Gudovac – Gradina, nedaleko od Bjelovara.
Procjenjuje se da pisanica potječe iz 15. stoljeća, što je svrstava među najstarije poznate pisanice u Europi, a svakako je čini najstarijom pronađenom pisanicom u Hrvatskoj.
Upravo zahvaljujući tom jedinstvenom nalazu, u Bjelovaru se održava i manifestacija ”Pisanicom do Uskrsa”, koja svake godine podsjeća na bogatu uskrsnu tradiciju ovoga kraja i njezine duboke povijesne korijene.
Mali predmet, velika priča
Od svih nalaza pronađenih na lokalitetu Gudovac – Gradina, upravo je ova pisanica, izrađena od kokošjeg jajeta, postala najpoznatiji predmet i svojevrsni simbol lokaliteta.
Njezina vrijednost daleko nadilazi arheološku zanimljivost. Riječ je o rijetkom i dragocjenom dokazu da je običaj ukrašavanja uskrsnih jaja na ovim prostorima postojao još stoljećima prije nego što je Bjelovar službeno osnovan kao grad u 18. stoljeću.
Drugim riječima, tradicija pisanica na bjelovarskom području stara je najmanje tri stoljeća više od samog grada.
Poveznica sa slavenskim i kršćanskim svijetom
Zanimljivo je da tragovi bojanja jaja iz približno istog razdoblja postoje i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike, gdje se obojana jaja spominju u djelima književnika Mavra Vetranovića.
To pokazuje da uskrsna simbolika pisanica nije bila tek lokalni običaj, nego dio šire kulturne i vjerske tradicije prisutne na hrvatskom povijesnom prostoru.
Posebnu težinu gudovačkom nalazu daje i usporedba s pisanicom pronađenom u ukrajinskom Lavovu, koja pripada istom razdoblju. Ta poveznica otkriva koliko je običaj ukrašavanja jaja bio raširen u srednjovjekovnoj Europi te koliko je snažno povezivao kršćansku vjeru i slavensku tradiciju.
Srcoliki motivi iz srednjeg vijeka
Ipak, između dviju pisanica postoje i zanimljive razlike.
Gudovačka pisanica izrađena je od kokošjeg jajeta i ukrašena srcolikim motivima, dok je ona iz Lavova napravljena od guščjeg jajeta i nosi motive koji podsjećaju na znak beskonačnosti.
Upravo takvi detalji dodatno potvrđuju kako je tradicija bojanja jaja u kasnom srednjem vijeku bila široko rasprostranjena, ali i lokalno prepoznatljiva.
Šest stoljeća uskrsne tradicije
Iako zbog malobrojnih pisanih i materijalnih ostataka danas nije moguće sa sigurnošću do kraja rekonstruirati puni društveni kontekst tog običaja, jedno je jasno – pisanica pronađena u Gudovcu nije tek arheološki predmet.
Ona je tihi svjedok Uskrsa kakav se na ovim prostorima slavio još prije 600 godina.
I upravo zato, dok danas mnogi posežu za bojama, voskom i ukrasima, vrijedi se sjetiti da tradicija pisanica u Hrvatskoj traje mnogo dulje nego što većina može i zamisliti. (ika)
