Uspješna online konferencija: Revitalizacija ruralnih područja kroz EU fondove, strateški pristup i projekte

Javna ustanova Razvojna agencije Bjelovarsko-bilogorske županije organizirala je i održala u suradnji s Udrugom ”Impress” i Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade online konferenciju pod nazivom ”Revitalizacija ruralnih područja kroz EU fondove, strateški pristup i strateške projekte”.

Konferencija nacionalnog karaktera održana je 4. studenog, a kao glavne teme konferencije navedene su značajne strateške izmjene na ruralnom području te poboljšanje demografskih pokazatelja, prometna povezanost, revitalizirano ruralno područje kao rezultat izmjene poreznog sustava, dostupnost primarnih usluga nužnih za kvalitetu života u ruralnom području, bolje komuniciranje potreba ruralnog područja kao mogućnost financiranja kroz EU projekte, i ruralni razvoj u sljedećoj programskoj perspektivi.

Brojni sudionici

Uvodno su se na konferenciji obratili Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek, ravnateljica Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, savjetnik ministra u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Svjetlana Marijon, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Bojana Hribljan, ravnateljica Javne ustanove Razvojne agencije Bjelovarsko-bilogorske županije Slobodanka Čalić, zamjenik ravnateljice Javne ustanove Razvojne agencije Bjelovarsko-bilogorske županije Filip Vusić, Ambasadori Ciljeva održivog razvoja (SDG ambasadori) Karlo Rajnović, Marko Martinčević, Glorija Gudelj i Marko Bogdan, te tajnik Brodsko-posavskog Savjeta mladih Florijan Galić. Konferenciju je moderirala Tanja Herceg, savjetnica u Odjelu za provedbu i predsjednica Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske u prethodnom mandatu, prva hrvatska UN Youth delegatkinja.

Potreba za razvojem ruralnih područja

U svojim uvodnim obraćanjima govornici su adresirali problematiku neiskorištenog potencijala mlade populacije, postojanja mjera na nacionalnoj razini koje se zbog lošije komunikacije ne provode na lokalnoj razini te činjenicu kako revitalizacija ruralnog područja ne obuhvaća samo poljoprivredu, ali nedostatak razvoja ruralnog područja može utjecati na propast poljoprivrede.
Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Zdravko Tušek je tako istaknuo kako je 60 posto Hrvatske ruralno područje i s tim u skladu je briga za ruralno područje od velike važnosti za državu. Matilda Copić je navela kako je APPRRR kroz mjere okupila 22.600 korisnika od čega je 33 posto upravo mladih poljoprivrednika, te kako je upravo kroz mjere otvoreno 4400 novih radnih mjesta te očuvano 15.400 postojećih radnih mjesta. Mladi poljoprivrednici i mladi općenito su populacija koja je radno i aktivno najsposobnija te ih je potrebno na sve načine zadržati u Hrvatskoj, zaključak je Željke Josić koja je rekla kako Ministarstva uspostavljaju dublju i konkretniju suradnju s tim u cilju, te da je osvještavanje te činjenice i konferencija poput ove prilika pokrenuti se u drugom smjeru i prema suradnji kako bi se još više popularizirale dobre mjere koje su donesene, poput primjerice samozapošljavanja.

 

Poboljšanje mjera samozapošljavanja

Ivan Vidiš, Savjetnik ministra, ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ujedno član savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske u prethodnom mandatu, je naglasio važnost poreznih olakšica za mlade, povećanje potpore za mlade, koja se želi kroz poboljšanje mjera samozapošljavanja učiniti atraktivnijim i dostupnijim za mlade u županijama gdje nedostaje prilike za mlade. U nedostatku prilika dosta mladih koristi mjere samozapošljavanja, koja se pokazala dosta uspješnom, čime se mladim osobama pruža mogućnost za zapošljavanje koji preuzimaju sudbinu u svoje ruke te samim time im se kroz te mjere želi olakšati dostupnost informacija kroz besplatne online radionice koje mladima pružaju dodatne informacije i mogućnosti koje su ključne za daljnje bavljenje i školovanje mladih za određena zanimanja.

Podrška je bitna

Svjetlana Marijon, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, osoba koja radi s mladima u ruralnim sredinama, koji su bili ujedno i tema šestomjesečnog predsjedanja odnosno sudjelovanja Republike Hrvatske kroz dijaloge Europske unije s mladima, stavlja naglasak na važnost usklađivanja pojmova mladih u pojedinim sektorima kao što su mladi poljoprivrednici obuhvaćeni većom dobnom granicom nego što su mladi općenito kao populacija.
Zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije
Bojana Hribljan, osvrnula se na važnost Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ) po pitanju mladih i ulaganja u određena zanimanja, s ciljem dopiranja do mladih kroz pružanje podrške i pomoći da im se ukaže na više mogućnosti, na lakšu dostupnost informacija te na kraju da kroz potpore od strane roditelja imaju više mogućnosti i šanse koje će se regulirati kroz odluke Vlade da se pravovremeno provode mjere koje imaju naglasak na zapošljavanje mladih.

Uspjeh mjere 7.4.1.

Ravnateljica Javne ustanove Razvojne agencije BBŽ Slobodanka Čalić ističe da Jura BBŽ nastoji pronaći najbolje rješenje za revitalizaciju u ruralnim područjima s naglaskom na ostanku mladih u ruralnim područjima prije svega kroz suradnju s mladima i prepoznavanju njihovih potencijala. Filip Vusić, zamjenik ravnatelja JURA BBŽ s bogatim uspješnim iskustvom u pripremi i provedbi projekata ruralnog razvoja, kroz korištenje svih mjera ruralnog razvoja u BBŽ kaže da ulaganje u ruralni razvoj doprinosi razvoju županije, te je naveo kao primjer najveći projekt mjere 7 koji se provodi u BBŽ, a odnosi se na rekonstrukciju i dogradnju osnovne škole, s dodatnim učionicama, dječjim vrtićem i jaslicama, kuhinjom i ostalim pratećim sadržajem u Velikom Trojstvu. Kroz konferenciju su se obratili i Ambasadori ciljeva održivog razvoja (SDG ambasadori). Karlo Rajnović stavio je na naglasak na manjak poveznice između ruralnih sredina i mladih, Marko Martinčević pohvaljuje mjeru 7.4.1. koja je unaprijedila ruralni kraj i koja je dala velike pomake i doprinose ruralnom razvoju, a osim navedenih mjera usmjerava svoje izlaganje na veću online komunikaciju pogotovo u doba pandemije Covid-a 19.

Naglasak na poboljšanju standarda

Gloria Gudelj stavlja naglasak na poboljšavanje standarda i položaj mladih u ruralnih područjima te veći broj osoba koji će zastupati interese mladih u ruralnim područjima, Marko Bogdan samostalni poduzetnik iz Daruvara, vidio je potencijal na području BBŽ i grada Daruvara, kao poduzetnik vidi jako puno potencijala u ruralnim područjima, prednosti koje nosi život u ruralnim sredinama, ali i nedostatke s kojima se suočavaju mnogi poduzetnici u ruralnim sredinama. Tajnik Brodsko-posavskog Savjeta mladih Florijan Galić naglašava važnost zaposlenja kao priliku za ostanak mladih u mjestu prebivališta, te bogatiju ponuda i raznolikost društvenih događanja, pružanje zdravstvenih i socijalnih usluga, te bolju prometnu povezanost ruralnih sredina s urbanima, gdje bi se mladima pružila veća mogućnost i lakši pristup uslugama.

Predstavnici općina

Sudionici konferencije osim navedenih govornika bili su i predstavnici općina diljem Hrvatske, poput Općine Farkaševac, Općine Gorjani, Općine Stubičke Toplice, Općine Majur, Općine Konavle, Općine Vela Luka, Općine Marija Gorica, Općine Pušća, Općine Tompojevci, Općine Velika, Općine Molve, Općine Nova Bukovica, Općine Špišić Bukovica, Općine Visoko, Općine Baška Voda, Općine Jesenje, Općine Tinjan, Općine Staro Petrovo Selo, Općine Radoboj, Općine Draž, Općine Brod Moravice, Općine Brinje, Općine Mala Subotica, Općine Blato, Općine Donji Vidovec, Općine Netretić, te županijskih općina među kojima su Općina Veliko Trojstvo, Općina Rovišće, Općina Zrinski Topolovac, Općina Končanica, Općina Ivanska, Općina Berek, i Općina Štefanje, Općina Đulovac.

Primjeri dobre prakse

Primjere dobre prakse pružili su Općina Klis čija je predstavnica Maja Zelić predstavila razvojne i infrastrukturne projekte te ulaganja u kulturnu baštinu. Također, načelnik Općine Veliko Trojstvo Ivan Kovačić predstavio je primjer izjednačavanja potreba koje se javljaju i u urbanim područjima te primjer ulaganja u društvenu i komunalnu infrastrukturu (npr. Školsko-sportska dvorana, kanalizacijska mreža, vrtić, popunjena industrijska zona) realizacija projekata Mjera 7.2.2. (Malo Trojstvo- Kegljevac), Mjera 7.4.1. (dogradnja osnovne škole i izgradnja vrtića koji je jedan od najvećih projekata mjere 7 u RH financiran iz 4 izvora), Mjera 8.5.2. (Uređenje i adaptacija Vidikovca), načini odupiranja iseljavanju mladih u urbana područja i/ili odlaska u inozemstvo, dok je Igor Paloh iz Savjeta mladih Grada Belišća dao primjer dobre prakse sudjelovanja mladih u izradi sociodemografskih mjera koje se uspješno primjenjuju.

Ivan Kovačić, načelnik Općine Veliko Trojstvo

Herceg: Važno je ulagati u ljudski kapital

Za kraj moderatorica online konferencije Tanja Herceg zahvalila se svim gostima online konferencije, svim sudionicima, općinama koje su predstavile primjere dobre prakse te svim mladima s područja Republike Hrvatske koji doprinose razvoju i poboljšanju uvjeta života svih mladih osoba, te posebno stavlja naglasak da s iskustvom kao predsjednica udruge za mlade ruralnog područja, da se upornošću i dosljednošću dolazi do rezultata koji su brzo i jasno vidljivi, posebice kada se
mladima pruži prilika za znanjem i učenjem. Naglašava kako su kroz Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske organizirali brojne konferencije s ciljem poticanja dijaloga između svih sektora te izdvaja povijesnu konferenciju u kojoj je okupila više od 100 proaktivnih predstavnika mladih, udruga mladih i za mlade, savjeta mladih u dijalogu s predstavnicima devet ministarstava u ožujku 2020. godine. Naglasila je i važnost teme ruralnog područja, kao i važnost ulaganja u ljudski kapital i mlade jer infrastruktura vrijedi samo onda ako imamo osobe kojima će biti i na usluzi.

Zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje

Kao doprinos rješavanju problema prema navedenim temama doneseni su zaključci nadležnih govornika kako je velik izazov u pravljenju spone između urbanih i ruralnih sredina, međutim to je potrebno razviti. Pomoć tome upravo može biti ekstenzivna suradnja i bolja komunikacija između nacionalne i lokalne razine kako bi se i postojeće mjere zapravo implementirale, a jedan od primjera dijaloga je i konferencija poput ove. U spajanju razina i revitalizaciji i razvoju nezaobilaznu ulogu trebaju imati i regionalni koordinatori koji će dobrim planiranjem pomoći u pripremi i provedbi održivih projekata koji će imati odjeka. S tim u cilju potrebno je raditi i na razvijenosti administrativnih kapaciteta regionalnih koordinatora odnosno razvojnih agencija. Zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje među gorućim su problemima koje je također potrebno adresirati, jer specifična je njihova međuovisnost. Navedeno je također potrebno rješavati u suradnji nadležnih ministarstava jer je nemoguće problem riješiti na jednoj strani. U razvoju ruralnih krajeva i smanjenju razlika urbanih i ruralnih područja još je uvijek velik problem međugradski prijevoz koji je loš zbog malog broja linija koje imaju tendenciju i daljnjeg smanjenja, ali sam po sebi je toliko skup da je neisplativ, što ima i negativnu posljedicu za autoprijevoznike.

Potreba za boljom komunikacijom

Poreznim olakšicama poput ukidanja poreza na promet nekretninama, pozitivno bi se utjecalo na problem davanja prilikom rješavanja stambenog pitanja i radi se na tome da se on u dogledno vrijeme ukine. Nacionalni plan za obnovu i oporavak regulira dostupnost usluga u ruralnim prostorima, čemu se državne tvrtke postupno prilagođavaju kao i zdravstveni sustav. Bolje komuniciranje potreba ruralnih područja kao mogućnost financiranja kroz EU projekte potencira se i kroz bolju komunikaciju s posredničkim tijelima u programu regionalnog razvoja. Pravila koja su jasno određena nepoštivanjem izazivaju određene korekcije zbog krajnje kontrole EU. Međutim, potrebno je raditi na jačanju kapaciteta kako posredničkih tijela tako i regionalnih koordinatora, s ciljem jasnog tumačenja propisa, mjera, korekcija, javne nabave i ostalog.
U organizaciji konferencije svoj su doprinos dali: Tanja Herceg, Filip Vusić, Slobodanka Čalić, Damir Bajs, Jelena Čuljak, Snježana Bogović Bradvica, Marija Farkaš, Milijana Filipović, Irena Brezak Fijala, Dubravko Šopar, Matea Ružić, Ronaldo Rovazdi, Maja Kop, Mislav Damjanić, Ines Vuković, Lidija Škaro, Anamarija Jasenko, Verica Pavleković, Marina Sikora i Danijel Ružić.

Tušek: Stavljam naglasak na sam projekt Slavonija

Završni govor održao je Izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek.
-Hvala svim sudionicima ove zanimljive i korisne konferencije te možemo nakon svega što smo čuli zaključiti da smo vidjeli puno pozitivnih primjera dobre prakse kao i sugestija, primjedbi i konkretnih prijedloga kako poboljšati rad svih nas koji djelujemo na ruralnim područjima, koji utječemo u kreiranju politika tako i provedbi politika na ruralnim područjima. Važno je održati komunikaciju te zato upravo u tom kontekstu ovakve konferencije pozdravljam i nadam se većem broju ovakvih konferencija. Svi zajedno moramo raditi na edukaciji, obrazovanju i podizanju svijesti svih nas kako bismo pravovremeno, konkretno i ciljanim mjerama mogli utjecati na sve ono što nam je izazov u ruralnim prostorima. Vlada Republike Hrvatske jasno je pokazala važnost očuvanja kako ruralnih sredina tako možemo govoriti i o pitanju mladih, revitalizaciji ruralnih područja te ostanka mladih u ruralnim prostorima. Stavljam naglasak na sam projekt Slavonija kojim se Vlada jasno opredijelila za jednu veliku regiju gdje se na neki način ciljanim projektima želi pomoći i revitalizirati prostore. Programom aktualne vlade za budući mandat jasno smo naglasili što želimo raditi i koji cilj želimo postići. Spomenuo sam niz mjera o kojima ste i vi kao sudionici već pričali te mogu reći da će nastavak donijeti nove mjere te samim time i nove mogućnosti. Donošenjem novog Strateškog plana ruralnog razvoja i Nacionalnog programa za obnovu i oporavak kojima će se pružiti pomoć i podrška te otvoriti nove mogućnosti za ruralnu zajednicu. Operativni programi će se financirati iz višegodišnjeg financijskog okvira koji predstavlja priliku za mlade, priliku za lokalnu zajednicu i revitalizaciju ruralnih područja općenito. Pozivamo Vas da se prijavite da budete aktivni sudionici, aktivno sudjelujete u kreiranju i donošenju mjera i politika, kroz udruge jasno pričate o potrebama mladih u ruralnim sredinama, te samim time sudjelujete u kreiranju mjera. Za kraj naglasak stavljam na uvođenju novih oblika tehnologija, inovacija i drugih načina poslovanja kojima se svi skupa trebamo okrenuti te Vas sve pozivam da zajedno sudjelujemo, organiziramo više ovakvih konferencija gdje će Ministarstvo rado pomoći i pružiti podršku. Zahvaljujem se svim sudionicima online konferencije–zaključio je.