Piše: Ivan Karačony
Usvoji li bjelovarsko Gradsko vijeće prijedlog o imenovanju ulica, legendarna Specijalna jedinica policije Omege zajedno bi s bjelovarskom A satnijom ZNG–uskoro mogla dobiti svoju ulicu.
Bilo bi to veliko priznanje bjelovarskim postrojbama za njihov izniman doprinos u obrani Hrvatske.
Kako doznajemo od Igora Brajdića, zamjenika bjelovarskog gradonačelnika, inicijativa je to pristigla iz Odbora za branitelje Grada Bjelovara na čelu sa predsjednikom Igorom Crnomarićem te kluba veterana A satnije.
-Ovaj tjedan smo završili drugu sjednicu Odbora za određivanje imena ulica i trgova u Bjelovaru i s tim prijedlogom idemo pred Gradsko vijeće pred kojim stoji odluka–kazao je Brajdić te dodao kako se ulice koje bi bile imenovane po Omegama i A satniji nalaze u bjelovarskom naselju Sjever.
Hrabri mladići
Inače, legendarne bjelovarske Omege u veljači ove godine proslavile su 27 godina od svog osnutka, a njihov ratni put ukorićen je u fotomonografiji ”Specijalna policija u Domovinskom ratu”. Radi se o hrabroj i časnoj Posebnoj jedinici PU Bjelovarsko–bilogorske koja je u Bjelovaru ustrojena ubrzo nakon početka Domovinskog rata. Jedinica je vrlo brzo dobila naziv Specijalna jedinica policije ”’Omege”, a tada su je činili hrabri mladići koji su bili spremni žrtvovati svoje živote za očuvanje tada mlade samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Posebna jedinica
U situaciji kada je policija predstavljala jedinu organiziranu oružanu formaciju za suprotstavljanje sve militantnijem neprijatelju koji je započeo sa izvođenjem terorističkih aktivnosti, odlukom MUP–a RH, u PU bjelovarsko–bilogorskoj 23. veljače 1991. godine ustrojena je Posebna jedinica policije koja 15. studenog iste godine mijenja naziv u Specijalna jedinica policije Omege. Prva velika akcije Omega uslijedila je jedva mjesec dana nakon osnutka, već 2. ožujka 1991. godine u Pakracu. Jedinica je ondje uspješno intervenirala protiv pobunjenika koji su toga dana zauzeli grad i prvu policijsku postaju.
Nizom uspješnih akcija tijekom Domovinskog rata, Omege su ušle u povijest ratnih postrojbi kao Jedinica koja je dala velik doprinos u obrani neovisnosti i suvereniteta RH. Prvi zapovjednik jedinice bio je Miralem Alečković. Posebna jedinica policije sastavljena je od psihofizički najsposobnijih djelatnika iz policijskih postaja Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, Đurđevca, Virovitice, Čazme, Daruvara, Grubišnog Polja i Pakraca. Nakon provedene selekcije izvršeno je zaduživanje djelatnika materijalno–tehničkim sredstvima i naoružanjem te je počelo provođenje intenzivne obuke. Zbog specifične situacije u Bjelovaru u kojem su u to vrijeme bile smještene četiri neprijateljske vojarne, Jedinica je dislocirana na područje mjesta Mala Pisanica u nastavni centar “Kukavica”, a kasnije i na planinarskom domu ”Kamenitovac”, da bi krajem 1991. godine preselila u bivšu vojarnu ”Božidara Adžije” u Bjelovaru
Zavidan ratni put
Što se tiče ratnog puta, potrebno je spomenuti djelovanje u Pakracu, potom na području Gline, Sirača, ponovno na pakračkom području, u Kusonjama, oslobađanje vojarne u Doljanima i Bjelovaru, deblokada poteza Pakrac–Lipik, akcija Otkos 10 (Bilogora i dio zapadne Slavonije), Slavonski brod, Maslenica 1993, Poskok Velebit, Velebit od 1993-1995 godine, Medački džep, Kocka Daruvar, Dubrovnik do 1999. godine te akcije Bljesak i Oluja. Tijekom Domovinskog rata u obrani suvereniteta RH, živote su položili Željko Cindrić, Ivica Filković, Dražen Baniček, Dubravko Lukačević, Davor Hegedić i Saša Rakijaš, a teže i lakše je ranjeno 50 djelatnika aktivnog i pričuvnog sastava.
Nakon domovinskog rata 27 pripadnika Omega je preminulo. Kroz Jedinicu su ukupno prošla 302 aktivnih i 418 pričuvnih djelatnika. Zbog izuzetnog zalaganja tijekom Domovinskog rata, brojni pripadnici su odlikovani.
A satnija
Što se tiče 105. brigade ZNG–a iz Bjelovara, ona je osnovana 23. lipnja 1991. godine, a tijekom srpnja formira se A satnija 1. Bojne, a brigada je formalno djelovala pod MUP–om. Po mjesnim zajednicama organizirani su vodovi uglavnom s privatnim naoružanjem.
U početku kolovoza 2. vod A satnije na području općine Slatina u jednoj brzoj akciji oslobađa nekoliko sela od srpskih terorista te zarobljava prve količine oružja. Istog mjeseca 2. satnija 2. bojne prvi put borbeno djeluje u selima Kukunjevcu i Dobrovcu zajedno sa specijalnom postrojbom MUP-a Bjelovar.
Dovršava se formiranje svih postrojbi i zapovjedništva. Brigadu su sačinjavali vojni obveznici s područja Bjelovara (1. bojna), Čazme (2. bojna) i Đurđevca (3. bojna). Prvi sastanak zapovjedništva brigade održava se 19. kolovoza, uvodi se dežurstvo i vodi ratni dnevnik.
Tragična pogibija u Kusonjama
U početku rujna ‘A’ satnija 1. bojne odlazi u obranu Pakraca gdje 8. rujna u borbama u selu Kusonja u okruženju ostaje i pogiba 18 njenih pripadnika: Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato Čančar, Miroslav Černak, Marijan Dukić, Stipe Gadža, Petar Grubeša, Anto Ivandić, Stjepan Kolar, Vladimir Krivačić, Stjepan Mamić, Tadija Markić, Ivan Palić, Zlatko Pavlović, Nedjeljko Pekić, Mario Posarić, Igor Stipić, Dubravko Štefulinac i Ante Tandara.
U tom selu su hrvatski vojnici 105. Brigade upali u zasjedu i herojski se borili protiv neprijatelja. Neprijatelj se nije uspio ni približiti opkoljenoj kući, a svaki pokušaj pješačkog napada završio je sa mnogim poginulim i ranjenim srpskim vojnicima. Kada su u zapovjedništvu brigade saznali za zasjedu, opkoljenima je poslana pomoć u ljudstvu koja se uspjela probiti svega na desetak metara od kuće, pozivajući opkoljene hrvatske vojnike na proboj. S obzirom da su opkoljeni branitelji već imali poginule i ranjene pripadnike, preživjeli su odbili izići i ostaviti ranjene suborce.
Mučki ubijeni branitelji
Tek kada je neprijatelj uspio minirati kuću, u prijepodnevnim satima 9. rujna 1991., preživjela šestorica branitelja sa uzdignutim rukama izišli su na predaju. Suprotno svim ratnim pravilima i konvencijama, srpski paravojnici pobili su zarobljene i ranjene gardiste. U veljači 1992. ekshumirano je iz masovne grobnice Rakovog Potoka 18 uniformiranih tijela i 23 civila.
O ovom događaju iz Domovinskog rata, 2014. godine snimljen je igrani film ”Broj 55” redatelja Kristijana Milića naslovljen po kućnom broju kuće u kojoj su stradali hrvatski branitelji. Film je iste godine bio apsolutni pobjednik Pula film festivala na kojemu je, osim Velike zlatne arene za najbolji film, osvojio još 7 zlatnih arena.
Naoružavanje 105. brigade
Nakon zauzimanja JNA kasarni u Bjelovaru od zarobljenog naoružanja formira se topništvo, PZO, oklopno-mehanizirana bojna, veza, ABKO itd.
Dobivenim naoružanjem stječe se mogućnost mobilizacije kompletne brigade koja sredinom listopada kreće u borbenu zadaću u zapadnu Slavoniju, smjer Pakračka poljana – Ivanja lipa – Marino selo – Uljanik. Prva bojna oslobađa Kukuljevac, 2. bojna uz pomoć kutinskih boraca zauzima strateški važno selo Bujavicu i kreće dalje do potpunog ostvarenja planirane zadaće. Pritom JNA ostaje bez jednog MiG-21 koji je srušen uslijed bezuspješnog raketiranja položaja brigade. Selo Bair je oslobođeno 29. listopada gdje su zaplijenjene velike količine naoružanja, vojne opreme i streljiva.
Teroristički čin
Nekoliko dana kasnije kompletna 105. brigada je prebačena u istočnu Slavoniju i zauzima položaje na potezu Komletinci – Otok – Privlaka – Gradište te Vrpolje – Strizivojna – Budrovci. Kod Komletinaca zaustavlja neprijateljski prodor i organizira se čvrsta obrana. U borbama se posebno ističu čazmanska 2. bojna, poglavito njezina 2. satnija te 1. satnija 1. bojne te oklopno-mehanizirana bojna koja 17. studenog vodi tešku susretnu borbu između Donjeg Novog Sela i Komletinaca gdje razbija jake neprijateljske oklopno-pješačke snage. Nakon neuspjeha 3. i 4. prosinca gardijska divizija JNA kreće u novi napad iz tri smjera koji je ponovno odbijen nakon čega se crta stabilizirala. Brigadu na položajima 4. srpnja 1992 zamjenjuje UNPROFOR, dio odlazi u pričuvu, a dio na posavsko ratište do 31. listopada kada je cijela 105. brigada u pričuvi. Nesretnog 8. rujna 1993. godine od terorističke mine postavljene na vijenac u selu Kusonje ginu zapovjednik brigade bojnik Stanko Palić, satnik Mirko Pereš i desetnik Željko Šegović
