Geotermalna energija više nije samo energetska tema, nego sve očitije postaje pitanje gospodarskog razvoja, konkurentnosti i dugoročne otpornosti države.
Upravo je to zastupničko pitanje u Hrvatskom saboru otvorio Dario Hrebak, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Bjelovara – jednog od domaćih predvodnika u razvoju geotermalnih projekata, upozorivši da Hrvatska mora znatno brže pretvarati svoj prirodni potencijal u konkretne investicije.
Hrebak: ”Ovo je važno za našu zemlju”
U raspravi s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, Hrebak je geotermalnu energiju pozicionirao kao resurs koji Hrvatskoj može istodobno donijeti veću energetsku sigurnost, niže troškove grijanja, ali i snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje, osobito u segmentu stakleničke i plasteničke proizvodnje.
– Danas smo možda više nego ikada svjesni koliko su suverenost u energetici, ali i suverenost u proizvodnji hrane važni za našu zemlju – poručio je Hrebak.
Geotermalna energija kao razvojna infrastruktura
Hrebak je pohvalio Ministarstvo gospodarstva, koje je u suradnji s Agencijom za ugljikovodike, posljednjih godina napravilo važan iskorak u aktivaciji domaćih geotermalnih resursa.
Nakon istraženih bušotina diljem Hrvatske, danas je, smatra, znatno jasnije da geotermalni potencijal nije ograničen samo na proizvodnju energije, nego može imati daleko širi razvoj — od gradske infrastrukture, do grijanja plastenika i staklenika, što izravno utječe na konkurentnost domaćeg gospodarstva.
Hrebak je podsjetio da je Bjelovar kroz vlastite bušotine dokazao kako postoje konkretne pretpostavke za razvoj geotermalnog grijanja.
– Nije ključno samo potvrditi potencijal, već pronaći model kako ga sustavno i ubrzano razviti na nacionalnoj razini – istaknuo je Hrebak.
Ključno Hrebakovo pitanje: Kako pomoći razvitku geotermalnog potencijala Hrvatske
Hrebak je pitao ministra Šušnjaru što država još može učiniti kako bi geotermalni projekti iz lokalnih inicijativa prerasli u nacionalni investicijski ciklus.
Po mišljenju gradonačelnika Bjelovara, nužno je što prije otvoriti novu razinu suradnje između države te jedinica regionalne i lokalne samouprave kako bi se geotermalni potencijal mogao još snažnije razvijati.
– Kako dodatno pomoći općinama, gradovima i županijama da zajedničkim snagama razvijemo taj geotermalni potencijal – pitao je Hrebak.
Ambicija, smatra, ne bi smjela ostati na nekoliko pojedinačnih projekata.
Hrvatska bi već u sljedećih sedam do osam godina trebala težiti tome da umjesto ograničenog broja bušotina razvije stotine novih geotermalnih točaka, čime bi se otvorio prostor za snažniji razvoj gospodarstva, poljoprivrede i lokalne energetske samodostatnosti.
Takav bi iskorak, poručio je gradonačelnik Grada Bjelovara, imao izravan učinak i na konkurentnost Hrvatske na domaćem i međunarodnom tržištu.
Ministar: Mnogi su zapeli u procesu
Jedan od ključnih problema dosadašnjeg razvoja geotermalnih projekata, upozorio je ministar, bio je taj što su brojne jedinice lokalne samouprave ulazile u procese za koje često nisu imale dovoljno financijske ni tehničke snage.
Najveći izazov pritom je upravo početna, najskuplja i najrizičnija faza — istražno bušenje i potvrda resursa.
Zato je država, naglasio je, odlučila preuzeti aktivniju ulogu i na sebe prebaciti upravo taj najosjetljiviji dio procesa kroz financiranje i provedbu istražnih bušotina, odnosno tzv. de-risking model.
– Mnoge jedinice lokalne samouprave krenule su u razvoj geotermalne energije i zapele u tom procesu. Država je zato preuzela na sebe istražne bušotine i uložila značajna sredstva – rekao je Šušnjar.
Dodao je kako se geotermalni potencijali već razvijaju na području Bjelovara, Velike Gorice, Vinkovaca, Osijeka, Zaprešića, Karlovca, Virovitice i drugih gradova.
Plan do 2030.: Geotermalna energija ulazi u ozbiljniju razvojnu fazu
Ministar je istaknuo kako je Plan razvoja geotermalnog potencijala do 2030. godine usklađen sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske, kao i s dugoročnim ciljevima do 2050. godine, te predviđa snažnije uključivanje geotermalne energije u hrvatski energetski miks.
Kao pokazatelj da se sektor postupno pomiče iz faze potencijala prema konkretnoj realizaciji, naveo je podatak da su do sada izdane 23 dozvole za 13 eksploatacijskih polja.
– Geotermalna energija je 100 posto obnovljiva, a poticat ćemo izgradnju postrojenja s nultim emisijama CO2 koja će, uz pomoć države, biti održiva na tržištu – rekao je Šušnjar.
Uz energetski učinak, posebno je naglasio i potencijal za razvoj cjelogodišnje stakleničke proizvodnje, što bi Hrvatskoj moglo donijeti dodatni iskorak u prehrambenoj samodostatnosti.
Gradonačelnik Bjelovara: Hrvatska sada zna što ima, sljedeći korak mora biti ubrzanje
Zaključno, Hrebak je ustvrdio kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina konačno napravila ono što je bilo nužno – utvrdila je razmjere vlastitog geotermalnog potencijala.
– Danas znamo što imamo – poručio je, podsjetivši kako je, prema dosadašnjim procjenama, riječ o potencijalu koji je veći od onoga kojim raspolaže Mađarska, iako ta zemlja svoje geotermalne resurse trenutačno koristi znatno intenzivnije.
– Hrvatska mora prijeći iz faze spoznaje u fazu ubrzane provedbe – kazao je.
To, prema njegovim riječima, podrazumijeva intenzivniju komunikaciju s Europskom komisijom, jasnije modele subvencioniranja te aktivnije partnerstvo države s gradovima i županijama koje žele razvijati projekte na svom području.
– Ako kroz geotermalnu energiju možemo istodobno odgovoriti na energetske potrebe i povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, onda govorimo o razvojnom modelu koji ima višestruki učinak – zaključio je Hrebak.
Jedan resurs, dva učinka: Energija i poljoprivreda
