VIDEO – Simbol gradskih ulica: Franjo (78) ulični je svirač bez kojeg Bjelovar ne bi bio isti

Piše: Ivan Karačony(ivankaracony@gmail.com)

Bjelovarčani ga gotovo svakodnevno mogu vidjeti na svojim ulicama.

Naravno, radi se o Franji koji već godinama svira gitaru i pjevuši bjelovarskim ulicama, a posebno su mu draga mjesta pored paviljona u središnjem parku ili na korzu, ispred gradske fontane.

Franjo je zapravo izuzetno skroman čovjek s kojim smo danas imali prilike popričati na korzu. zatekli smo ga na njegovom omiljenom mjestu, kod fontane. Ispred sebe ima mikrofon i zvučnik, a u ruci gitaru.

”Ne smeta me vjetar, grije me ljubav prema glazbi…”

Iako je dosta zahladilo, Franjo kaže kako mu to ne smeta i kako se ‘’još uvijek ne da’’.

– Ne smeta mi hladnoća, a ni vjetar. Grije me ljubav prema glazbi, ali i moji sugrađani koji se zaustave, poslušaju neku melodiju, neki i nešto naruče. Onda mi daju i neki bakšiš, neku simboličnu nagradu. No, meni nije do toga. Meni je toplo oko srca kad vidim da im dirnem svojom glazbom. To mi je najveći gušt – kazao nam je Franjo koji je navršio, vjerovali ili ne, 78 godina.

”Glazba je moj život”

– Glazbom se bavim više od 50 godina i ona je moj život. Kada sam bio mlađi svirao sam po kruzerima s bendom. To su bila neka druga vremena i tada sam dobro zarađivao. Nisam ovdje radi zarade. Ovo mi je jednostavno gušt. No, kada me već pitate koliko se može zaraditi, reći ću vam. Eto, do nekih 20 eura za dva ili tri sata svirke. Na tome od srca zahvaljujem svim svojim sugrađanima – iskren je Franjo.

Glazbom se ‘’zarazio’’, kaže, i Sloveniji gdje je pohađao građevinsku školu, a svoju ljubav prema muzici razvio je u bivšoj JNA.

– Počeo sam svirati u Ljubljani gdje sam pohađao školu. Ondje me jedan instruktor glazbe naučio jako puno. Onda sam u vojsci u Sarajevu naletio na Dragana Vasiljević koji je završio akademiju na saksofonu. Ondje smo svirali u Domu JNA i bilo nam je jako lijepo – prisjetio se Franjo.

Smijeh od srca

Ispričao nam je i kako obožava latino i country glazbu, a najdraža gitara koji je svirao bila je Ibanez George Benson.

Našeg simpatičnog uličnog svirača Franju možda najbolje opisuju njegove pjesme koje često dijeli sa sugrađanima, baš poput njegove duše za koju kaže da je uvijek bila otvorena prema svakom čovjeku.

– Sugrađani najviše vole kad sam ‘’bedast’’. Malo se zafrkavamo, nasmijemo se od srca i time svima uljepšam dan. Tada se i ja osjećam dobro – ispričao nam je Franjo, a potom u ruke uzeo svoju gitaru, zasvirao, zapjevao i uputio bezbroj osmijeha slučajnim prolaznicima.

Ljudi su na Franju već navikli i nekako se čini kako Bjelovar ne bi bio potpun bez njegove pojave i glazbe koja često odjekuje gradskim ulicama. (ika)