Piše: Ivan Karačony
Na prostranim ribnjacima Ribnjačarstva Končanica odnedavno odjekuju pucnji. Naime, ta tvrtka koja se bavi komercijalnim uzgojem slatkovodne ribe našla se na popisu ukupno 15 ribnjačarstava koja su dobila dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike za odstrjel kormorana zbog velikih šteta koje ta vrsta ptice čini ribljem fondu.
O kakvim se konkretno šteta radi, najbolje svjedoči Nada Lukić Kolundžić, direktorica končaničkih ribnjaka koja se svojski trudi očuvati proizvodnju na ribnjacima, a samim time i radna mjesta. Premda se protivi ubijanju životinja, količine šteta koje čine kormorani u ionako teškoj situaciji u proizvodnji slatkovodne ribe, kaže Lukić Kolundžić, jednostavno su neizdržive.
Opstanak 12 tisuća hektara ribnjačarstva
-Unijeti strane vrste na područje Europe i razmnožiti ih i 20 godina držati zaštićene te dovesti u pitanje opstanak 12 tisuća hektara slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj, no ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi, graniči s razumom–oštra je direktorica Ribnjačarstva Končanica te pojašnjava kako je šteta zbog kormorana procijenjena i dokazana studijom koju je resorno ministarstvo naručilo od vrhunskih stručnjaka.
-Dnevno ta ptica pojede u prosjeku pola kilograma ribe i to jede mladu ribu. To znači da u trećoj godini izgubimo konzumnu ribu i nemam proizvod ni nemamo prihode, a tu su troškovi i plaće radnika. Dvije godine hranimo ribu, a onda je pojedu ptice. Da ne govorim da na ribnjacima rade ljudi za minimalnu plaću i sad su zaštićeni kormorani koji rade izravnu štetu–pojašnjava direktorica.
Lukavi kormorani
Inače, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike su naveli kako se odstrjel obavlja prema Zakonu o lovstvu, odnosno sukladno s rješenjem Ministarstva poljoprivrede kojim se određuju uvjeti i način lova. Ribnjačarstvo koje je nositelj dopuštenja dužno je voditi evidencijski popis o odstrijeljenim jedinkama za svaki dan uz niz podataka, pucati smiju samo ovlašteni lovci i samo tijekom dana, a nadzor provodi nadležni inspektor zaštite prirode.
No, kormorani su lukave i oprezne ptice koje izbjegavaju susret s ljudima i stalno su u pokretu zbog čega im je teško prići, a kamoli ih nastrijeliti. Dobro to znaju i na končaničkim ribnjacima gdje zajedno s patronama kupuju i enormne količine petardi!
-Ove godine smo kupili 15 tisuća komada petardi i 15 tisuća patrona za puške kojima plašimo ptice. Vjerujte, nismo u stanju ubiti 10 kormorana u jednom tjednu. Zato smatram da bi se ova priča trebala riješiti drugačije i sustavno. Rješenje je da svi skupa radimo na tome, od Nizozemske koja je prva u lancu. Trebala bi biti jedna sinkronizirana akcija u cijeloj Europi da bi se prorijedila vrsta koja je enormno narasla–smatra Lukić Kolundžić.
”Nismo konkurentni”
-Sva ostala poljoprivreda se potiče, a ribnjačarstvo poticaja nema. Ovo nisu poticaji, već naknada za štetu koju uzrokuju konkretni predatori. Ovim tempom će ribnjačarstvo u našoj zemlji propasti. Do ulaska u EU imali smo poticaj po kilogramu prodane ribe. Bila je isplata ekološke rente od 1500 kuna pa je potom smanjena na 1200, potom 1000, a zadnja za 2015. iznosila je 800 kuna. Preklani je nije bilo, a hoće li biti isplaćena za prošlu godinu, još se uvijek ništa ne zna jer se isplata odobrava od Europske komisije. Znači mi nismo konkurentni svim zemljama u okruženju. Sve zemlje imaju i dalje skrivene poticaje i dalje jer jednostavno favoriziraju svoju proizvodnju ribe. Je li to interes našoj zemlji? Mislim da bi trebao biti–kazala je direktorica Ribnjačarstva iz Končanice.
