Piše: Ivan Karačony (ivankaracony@gmail.com)
Planinarska zajednica ovih se dana u Hrvatskoj diže na noge, a povod za uzbunu je novi Prijedlog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojim je predviđen da se planinarski domovi daruju županijama, piše danas Večernji list.
Početkom rujna na svjetlo dana i javno e-Savjetovanje iznijelo ga je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH.
Planinarski Dom ”Kamenitovac” nedaleko od Bjelovara
Jedan od takvih domova je Planinarski dom ”Kamenitovac” u Maglenči nedaleko od Bjelovara za kojeg se već godinama brinu članovi HPD ”Bilogora” Bjelovar koje njime i upravlja.
Planinarac kako ga od milja zovu, inače je jedno od omiljenih izletišta Bjelovarčana koje je udaljeno 10-ak kilometara od Grada na Bilogori. Ljubitelji prirode rado navraćaju u tamošnji planinarski dom koji ove godine obilježava svoj 72. rođendan.
Gradnja je započela davne 1951. godine i trajala je 2 godine, a pomalo iznenađujuće za ono vrijeme socijalizma – kako bi se dom završio, 30 članova planinarskog društva obvezalo se na vraćanje pozajmice zbog koje su se zadužili u banci.
Dakle, dom su izgradili tadašnji članovi planinarskog društva.
Dom je nedavno obnovljen. Jednim dijelom njime se koristi privatnik Mario Pavliš koji ondje ima koncesiju te u dom je ulagao svoja sredstva i sredstva Turističke zajednice Bilogora-Bjelovar. O tome smo pisali OVDJE.
Drugi dio doma je uvijek otvoren za planinare koji obilaze pitomu Bilogoru.
Ako i samo povremeno provodite vrijeme u planinama, članak 16. u tom prijedlogu ne sluti na dobro: njime bi se planinarski domovi smješteni na državnim i županijskim zemljištima dali na upravljanje javnim ustanovama i županijama, bez ikakvih ingerencija planinarskih društava i Hrvatskog planinarskog saveza.
Iako su planinari i njihova društva jedini koji su se proteklih sedam desetljeća brinuli o tim objektima.
Jedan od primjera je upravo i Planinarski dom ”Kamenitovac”.
Udruge upravljaju s 46 domova na državnom zemljištu
Oni u ovom prijedlogu Zakona uopće ne postoje: prođe li on, planinarski domovi predali bi se na upravljanje parkovima prirode i nacionalnim parkovima, dakle institucijama koje nemaju gotovo nikakvog iskustva u vođenju takvih objekata. Štoviše, u slučajevima gdje se to već dogodilo, vidljivo je njihovo ozbiljno nesnalaženje u ulozi ”domaćina” planinarskih domova.
Od 100-tinjak planinarskih domova i kuća (kuće se otvaraju po dogovoru, dok domovi uglavnom imaju redovito radno vrijeme), nešto manje od pola njih na državnom je zemljištu, dakle u nacionalnim parkovima ili parkovima prirode.
Od 47 planinarskih domova i kuća koje se nalaze na zemljištu u vlasništvu RH, s njih 46 formalno ili neformalno upravljaju planinarske udruge, članice Hrvatskog planinarskog saveza (HPS), piše Večernji list.
