Vozači bježe iz Hrvatske: Prijevoznici gube ključnu bitku zbog niskih dnevnica

Bez povećanja produktivnosti, dostupnosti radne snage i regulatornog rasterećenja, pritisci na profitabilnost i kapacitete hrvatskog cestovnog teretnog prijevoza nastavit će rasti, ističe Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u analitičkom prilogu Fokus tjedna.

Cestovni teretni prijevoz, navode poslodavci, posljednjih godina prolazi kroz jednu od najvećih strukturnih promjena u novijoj povijesti.

Rastu troškovi, regulativa i nestabilnost tržišta

Sektor je istovremeno izložen rastu troškova rada, volatilnosti energenata, regulatornim promjenama i nestabilnim opskrbnim lancima, dok europska industrija i robna razmjena rastu sporije nego prije deset godina.

Globalna trgovina više ne raste stabilno, već kroz cikluse šokova, zbog čega opskrbni lanci postaju skuplji i manje predvidivi. Upravo cestovni prijevoz, ističu iz HUP-a, preuzima najveći dio fleksibilnosti i prilagodbe.

Nedostatak radne snage kao ključni problem

HUP naglašava kako je najveće ograničenje daljnjeg rasta sektora danas dostupnost radne snage.

Poslovni prihodi hrvatskog cestovnog prijevoza u pet godina porasli su 63,9 posto, no prihod po zaposlenom raste znatno sporije, 34,4 posto, što upućuje na ograničen rast produktivnosti.

Istodobno, trošak rada raste po CAGR stopi od 11,4 posto, uz kontinuirani rast bruto plaća i administrativno povećanje minimalnih plaća koje pritišće sve ostale platne razrede.

Budući da u Europi nedostaje gotovo pola milijuna profesionalnih vozača, sektor sve teže povećava kapacitete, upozoravaju iz HUP-a.

Apsurd dnevnica i gubitak konkurentnosti

Poseban problem, ističe HUP, predstavlja nekonkurentan sustav dnevnica.

Hrvatska dnevnica za rad na terenu iznosi 30 eura i nije mijenjana od 2019., dok u Bosni i Hercegovini doseže 50 eura, Sloveniji 80 eura, a u Austriji čak 90 eura.

Takav jaz smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada i povećava pritisak na poslodavce koji razliku pokušavaju kompenzirati kroz bruto povećanja plaća, što dodatno povećava troškove poslovanja i slabi konkurentnost.

Sve kompleksnija europska regulativa

Na poslovanje sektora sve veći utjecaj ima i europska regulativa kroz Mobility Package, koji mijenja pravila rada prijevoznika – od kabotaže i povratka vozila do digitalnih tahografa i evidencije radnog vremena.

Operativno upravljanje postaje znatno kompleksnije, a administrativni trošak poslovanja raste. Regulativa tako sve više postaje faktor konkurentnosti, a ne samo administrativni okvir.

Poremećaji u lancima i veći operativni pritisak

Poremećaji u opskrbnim lancima dodatno povećavaju pritisak na učinkovitost sektora.

Iako količina robe raste, tonski kilometri rastu sporije, što ukazuje na pomak prema kraćim i češćim prijevozima.

Takav model poslovanja znači više hitnih pošiljaka, veći pritisak na rokove isporuke i više praznih kilometara, pa sektor obavlja više operativnog posla bez proporcionalnog povećanja transportnog učinka i profitabilnosti.

Hrvatska kao logističko čvorište, ali uz visoke troškove

Cestovni promet dominantan je oblik teretnog prijevoza u Hrvatskoj s udjelom od 72 posto ukupnog prijevoza roba, a gotovo trećina prihoda sektora dolazi iz inozemstva.

To znači da se stagnacija europske industrije, promjene trgovinskih tokova i rast troškova brzo prelijevaju na domaće prijevoznike.

Hrvatska se istovremeno pozicionira kao važna geostrateška točka jer je uz Njemačku jedina u EU koja sudjeluje na sva četiri TEN-T koridora, što otvara dugoročni potencijal razvoja logistike i intermodalnog prometa, ali uz sve skuplje i zahtjevnije poslovanje.

 Zaključak HUP-a: bez promjena rast nije održiv

HUP poručuje kako je jasno da dosadašnji model rasta sektora više nije dovoljan.

Bez strukturnih prilagodbi, pritisci na profitabilnost i kapacitete nastavit će rasti, a produktivnost, dostupnost radne snage, regulatorno opterećenje i učinkovitost logističkih procesa postaju ključni za dugoročnu konkurentnost cestovnog prijevoza. (ika/Hina)